Druga strana najsretnijeg razdoblja u godini: Blagdanska depresija
Kraj godine se veže uz blagdane, toplinu, obitelj, prijatelje, radost i slavlje, no da bi se postigla ta slika savršenstva, mnogi od nas balansiraju između posla, kupovine, posjeta itd. i prolaze kroz vrlo stresno razdoblje blagdanske depresije, fenomena koji pogađa sve više ljudi.
wall.alphacoders.com
Blagdanska depresija je fenomen koji pogađa sve više ljudi, a javlja se u vrijeme blagdana, kada se očekuje da budemo radosni, družimo se i slavimo. Depresija je kratkotrajna i javlja se nekoliko dana prije i nakon blagdana, no ne treba je zanemariti.
Nalazimo se pred dodatnim pritiscima
Prosinac i siječanj za mnoge predstavljaju najljepše razdoblje u godini, prvenstveno zbog mnogih blagdana, od Svetog Nikole, Badnjaka, Božića, Svetog Stjepana, Nove Godina, Sveta tri kralja, a uz to školski praznici i odlasci na zimovanja ili dočeke Nove Godine van Hrvatske. U zimskom razdoblju dani postaju sve kraći, noći sve duže, a vrijeme je tmurno. Zbog toga mnoge osobe koje su sklonije psihičkim poremećajima i depresiji zapadaju u depresivna stanja. Zbog kraćih dana i manje svijetla, raste potreba za snom, a uz to se javlja i veća potreba za ugljikohidratima, pa se jede više slatkog, poput keksa, kolača ili čokolade.
Zimska ili blagdanska depresija od ranih je 80-ih godina prošlog stoljeća priznata kao jedan od oblika depresivnih poremećaja, a simptomi su depresivno raspoloženje, smanjena fizička aktivnost, letargija, smanjen libido, povećani apetit, porast tjelesne težine, hipersomnija, lošije raspoloženje u kasnim poslijepodnevnim satima. Potreba za kupovanjem i trošenjem koju pred nas stavlja potrošačko društvo, što za sobom donosi i dodatne napore na poslu u lovu na veću zaradu, zajedno s uobičajenim stresom koji osjećamo i sjećanje na drage osobe koje više nisu s nama, jednostavan su recept za blagdansku depresiju.
Depresiju treba spriječiti
Ne treba popuštati pred pritiscima potrošačkog društva, koliko god da su snažni. Svi znamo da se sreća ne može kupiti novcem, ali čini se kao da to zaboravljamo u vrijeme blagdana i sve vrijeme i pažnju koju smo želje pokloniti našim dragima, a nismo uspjeli sada želimo nadoknaditi skupim poklonima. Ako te poklone pak ne možemo financirati, stvaramo si dodatne pritiske, koji su sasvim nepotrebni. Umjesto toga, bolje je organizirati zajedničku aktivnost ili druženje, a u zamjenu za skupi poklon napraviti nešto samostalno, što će biti zadovoljstvo i vama, a i dragoj osobi kojoj je poklon namijenjen.
Blagdansko vrijeme je također period u kojem se pretjeruje u konzumiranju, kako hrane, tako i pića, no nemojte misliti da vaše tijelo ne osjeća te posljedice. Pripazite na količine masne i slatke hrane koju jedete, malo si možete dopustiti, no nemojte nepotrebno opterećivati tijelo. S alkoholom također treba imati mjeru, pa birajte prilike u kojima ćete piti i one u kojima to i nije potrebno. Bez obzira na opuštenu blagdansku atmosferu, s alkoholom se ne treba previše opuštati, stoga pripazite na količine i tijelo će vam biti zahvalno.
Nagle promjene u dnevnoj rutini su također jedna od odlika praznika, dan ili dva odmora dobro dođu svima, no prenagle promjene loše utječu na tijelo, pa ih pokušajte smanjiti i bolje ćete se osjećati. Iskoristite ovaj mirniji dio godine za opuštanje i nadoknadite san, ali ponovno, bez pretjerivanja, jer i previše sna šteti!
Većina ljudi u ovom razdoblju zaboravi na tjelesnu aktivnost, što je razumljivo jer vrijeme koristimo za druge stvari popust druženja s obitelji i prijateljima, no nije potreban odlazak u teretanu da bi tijelu olakšali ovaj težak period. Umjesto cjelodnevnog ležanja na kauču, ubacite tu i tamo poneku šetnju, izbacite vožnju autom, i tako vam se nigdje ne žuri, a atmosfera predivno okićenih gradova donijet će vam još radosti i veselja.
