Država kreće u izgradnju novih srednjih škola: Pogledajte je li i vaša na prvom popisu
Izgradnja novih srednjih škola, dogradnja, modernizacija i opremanje postojećih srednjih škola – sve to napravit će se u sklopu Nacionalnog programa oporavka i otpornosti 2021. – 2026. Kako je objavilo Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih, odabrano je 12 škola kojima će biti dodijeljena milijunska bespovratna sredstva, a tri srednje škole dobit će potpuno novu zgradu. Sve to radi se kako bi se povećao broj gimnazijskih programa, kako u samim gimnazijama, tako i u strukovnim školama.
Foto: Canva
Cilj je da u budućnosti učenici u Hrvatskoj više upisuju gimnazije nego strukovne škole. Kako bi se povećao broj gimnazijskih programa, država u sklopu Nacionalnog programa oporavka i otpornosti 2021. – 2026. kreće u izgradnju novih srednjih škola i dogradnju, rekonstrukciju, modernizaciju i opremanje postojećih srednjih škola. Poziv za dostavu projektnih prijedloga za bio je otvoren od 29. svibnja 2023. pa do 6. kolovoza 2024., a sada je Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih objavilo popis 12 škola kojima su odobrena milijunska bespovratna sredstva za to.
Tako će se ići u izgradnju tri nove zgrade srednjih škola – Gimnazije Petar Preradović u Virovitici, I. gimnazije Osijek i Prirodoslovno-grafičke škole Zadar. Ostale škole na popisu, koji možete naći u tablici niže, neće ići u novu izgradnju, već su dobile sredstva za neke druge infrastrukturne pothvate. Zanimljivo, samo je jedna škola iz Zagreba na popisu.
Izvor: MZOM
Ukupan raspoloživ iznos bespovratnih sredstava za dodjelu u sklopu ovog Poziva bio je 75.253.832,00 eura, no dodijeljeno je nešto više od 32 milijuna eura. Iz MZOM-a su nam potvrdili da se uskoro planira raspisivanje novog poziva i to ‘s prilagođenim uvjetima koji će bolje adresirati specifične potrebe pojedinih osnivača škola, čime se očekuje još veći broj prijavljenih projekata’.
Broj upisanih učenika u gimnazije izrazito varira od županije do županije
Podsjetimo, još su u travnju ove godine strukovne škole dobile dopis MZOM-a da ako obrazuju suficitarni kadar, predlože upis jednog razrednog odjela gimnazije što su neke strukovne škole i napravile ove godine.
– Gimnazijske programe kojima je svrha daljnji nastavak obrazovanja, pohađa oko 30 posto učenika u Hrvatskoj što je među najnižim udjelom u odnosu na prosjek država članica EU-a od 52 posto. Broj upisanih učenika u gimnazijske programe u odnosu na ukupan broj upisanih učenika u srednjoškolske programe izrazito varira od županije do županije – u Gradu Zagrebu 40,90 posto učenika pohađa gimnazijske programe, dok je taj postotak sve manji u ekonomski slabijim županijama (npr. u Bjelovarsko bilogorskoj županiji 18,74 posto). Strukovne programe obrazovanja pohađa 70 posto učenika, što je jedan od najvećih udjela učenika na višoj srednjoškolskoj razini strukovnoga obrazovanja u Europi, navode iz MZOM-a.
Cilj je da učenici s više bodova, koji često upisuju četverogodišnje strukovne programe, ipak odaberu gimnaziju
Istaknuli su i podatak kako je na ljetnom roku državne mature 2020. godine 83 posto učenika strukovnih škola prijavilo ispite mature. Od toga je njih 67 posto položilo, a 61 posto je nastavilo visoko obrazovanje te navode kako je iz toga ‘razvidno da Hrvatska producira kadrove u strukovnom obrazovanju koji završavaju pretežito u visokom obrazovanju’.
– Međutim, prema prvim analizama o odustajanju od visokog obrazovanja, razvidno je da značajan udio u napuštanju čine upravo studenti koji dolaze iz strukovnih škola. U skladu s Preporukama HZZ-a za obrazovnu i upisnu politiku kao suficitarni programi, odnosno programi za čijim je kompetencijama potražnja manja od ponude, posebno često se navode četverogodišnji programi iz strukovnog sektora ekonomije i trgovine – ekonomisti, komercijalisti, poslovni tajnici, upravni referenti te hotelijersko-turistički tehničari. Međutim, zbog neusklađene ponude obrazovnih programa i potreba tržišta rada, najveći broj učenika koji upisuju strukovne programe odlučuje se upravo za suficitarne četverogodišnje programe. Te programe upisuju učenici s dobrim obrazovnim rezultatima, u prosjeku 63 boda od maksimalnih 80, koji bi imali kompetencije i za uspješno svladavanje gimnazijskih programa, tvrde iz MZOM-a.
Uz reformu strukovnog obrazovanja, radit će se i na manjoj reformi gimnazija
Stoga su se odlučili, uz reformu strukovnog obrazovanja koja dolazi, napraviti i zaokret oko gimnazijskog obrazovanja. Cilj je veća stopa sudjelovanja u gimnazijskim programima, što će posljedično pozitivno utjecati na stopu završetka visokog obrazovanja koja je također niska u odnosu na prosjek EU-a te optimizacija, racionalizacija i prilagodba strukovnih obrazovnih programa razvojnim potrebama gospodarstva, odnosno smanjivanje suficitarnih strukovnih programa. No, kako bi povećali broj gimnazijalca, potrebno je za to osigurati prostorne kapacitete.
– Nedostatni infrastrukturni kapaciteti za povećanje obuhvata i unaprjeđenje kvalitete nastave odnose se i na gimnazije kojih nešto više od 60 posto organizira nastavu u smjenama, a obuhvaća preko 70 posto gimnazijalaca. Kako bi se osiguralo povećanje obuhvata, nužno je povećati infrastrukturne kapacitete gradnjom novih mjesta ili prenamjenom postojećih strukovnih učionica. Istovremeno će se nastaviti s reformom strukovnog obrazovanja usmjerenoj na povećanje relevantnosti, a koja će uzeti u obzir i regionalne potrebe te okrupnjavanje postojećih strukovnih programa. MZOM će upravljati intervencijama kroz daljnje unaprjeđenje postupaka analize potreba koja će se reflektirati u Odluci o upisu učenika u I. razred srednje škole, poručili su iz MZOM-a.
