Država nepoštivanjem Ustava poručuje: ‘Romi, uzalud vam školovanje!’
Iako se u Hrvatskoj organiziraju referendumi oko toga što treba biti u Ustavu, a što ne, te iako građani smatraju ako je neko pravo zagarantirano Ustavom da se i provodi, nažalost to nije slučaj. O tome najbolje govori primjer 25-godišnjeg Ćazima Halitija, inženjera radiološke tehnologije koji je jedan od rijetkih visokoobrazovanih pripadnika romske manjine. Unatoč tome što je Ustavom propisano kako se nacionalnim manjinama daje određena prednost pri zapošljavanju, po članku 22. Ustavnog zakona RH, Haliti i nakon osam natječaja na koje se prijavio i dalje nema posao. O tome je govorio danas na press konferenciji u Saboru.
Foto: srednja.hr
Logično bi bilo da se provodi ono što je zajamčeno Ustavnim zakonom, no u Lijepoj našoj to očito nije slučaj. Primjer koji potkrijepljuje tu tužnu činjenicu je životna situacija u kojoj se našao 25-godišnji Ćazim Haliti, jedan od rijetkih Roma u Hrvatskoj koji je visokoobrazovan. Naime, ovaj inženjer radiološke tehnologije ne može se zaposliti u struci koja je čak deficitarna, unatoč tome što se prijavio na svaki natječaj koji je objavljen, a uz to mu je po članku 22. Ustavnog zakona RH propisana određena prednost pri zapošljavanju s obzirom da je pripadnik nacionalne manjine. O svojoj situaciji govorio je danas na press konferenciji u Saboru.
Diskriminacija Roma pri zapošljavanju
Tema današnje press konferencije održane u Saboru bila je ‘Zapošljavanje visoko obrazovanih Roma u RH’ koja se prvenstveno vrtila oko 25-godišnjeg Halitija, te o obrazovanju i zapošljavanju Roma u Hrvatskoj o čemu je govorio Veljko Kajtazi, saborski zastupnik za prava nacionalnih manjina.
Naime, Ćazim Haliti dolazi iz Siska te je jedan od svega desetak visokoobrazovanih Roma u Hrvatskoj i posljednji koji je, nakon studija na Zdravstvenom veleučilištu u Zagrebu, pripravničkog staža i državnog ispita položenog u srpnju ove godine, pokušao potražiti posao u struci. Nakon kandidiranja na više objavljenih natječaja za radiologe u Zagrebu u posljednjih godinu dana, očekivao je radno mjesto, no isto nije dobio iako kvalificiran za njega.
Iako među pripadnicima romske nacionalne manjine ima mladih ljudi koji su stekli akademske kvalifikacije u području tehničkih znanosti, umjetnosti i zdravstva, njih sve karakterizira negativan trend nezapošljavanja te novi oblik diskriminacije pri zapošljavanju, što se najbolje može vidjeti prema Halitijevom primjeru.
Hvaljen na pripravničkom, no do zaposlenja nikako
– Otac sam dvoje djece, po struci sam inženjer radiološke tehnologije i mislio sam da ću biti primjer ostalim Romima. Ispada da nije tako i ispada da se Romi ne bi trebali školovati. Ljut sam i ogorčen, ne znam kako bi se drugačije izrazio. Bilo je osam natječaja na koje sam se prijavio, za 25 radnih mjesta ukupno, pa su mi govorili da samo nastavim, rekao je Ćazim Haliti.
Zbog svojih je kvalifikacija svaki put ulazio u uži izbor za posao, no najčešće se događalo, kako tvrdi, da posao dobije osoba koja nije niti bila na intervjuima. Ćazim ima i mentorovu preporuku te preporuku Vesne Šarić, ravnateljice Vinogradske bolnice u Zagrebu gdje je odradio pripravnički staž i bio hvaljen za svoj rad te mu je rečeno da se prijavi u spomenutoj bolnici kada bude otvoren natječaj.
– Natječaj je završio, a na listi kandidata me nema. Ne znam što mi je činiti dalje, osim tražiti budućnost van ove zemlje, ogorčeno je rekao Haliti.
‘Sve ćemo učiniti da se ovo promijeni’
Veljko Kajtazi tvrdi da ako osoba s kvalifikacijama poput Ćazimovih, koji je svaki ispit dao u roku, ne može doći do zaposlenja u struci, onda se tu nema o čemu razgovarati. Šaljemo poruku Romima da se ne trebaju školovati. Kaže kako on najbolje zna po svom iskustvu što je proživio posljednjih 20 godina. Na svakoj tribini ili okruglom stolu bio je prst uperen u njega jer se sa 17 godina radnog staža nije mogao zaposliti, pa se pita kako će se ijedan drugi Rom zaposliti. Dodao je kako je on direktno s burze kao nezaposlen došao u Hrvatski Sabor.
– Sve ćemo učiniti da se ovo promijeni jer mislim da je krajnje vrijeme za to. Tražit ćemo da se propiše određena kvota da u državnim institucijama mora raditi određen broj Roma, jer nema drugog načina, ovako se nijedan Rom neće zaposliti. U cijeloj godini ne možemo zaposliti jednog visokoobrazovanog Roma, istaknuo je saborski zastupnik za nacionalne manjine.
Nepoštivanje Ustavnog zakona u praksi
Naime, Ustavni je zakon o pravima nacionalnih manjina propisao razmjerno zapošljavanje pripadnika nacionalnih manjina u javnim i državnim službama te im se sukladno članku 22. daje određena prednost pri zapošljavanju, no čini se, pogotovo na Halitijevom slučaju kako se Ustavni zakon u praksi ne primjenjuje. Da nije tako, Ćazim bi danas bio zaposlen u struci.
Kajtazi tvrdi kako traže i da srednjoškolsko obrazovanje bude obvezno za sve jer će se na taj način podići i broj obrazovanih Roma. To je, kako ističe Kajtazi, i predložio predsjedniku Josipoviću prilikom razgovora s njim. Tvrdi i kako poznaje određen broj Roma koji su liječnici i odvjetnici, no ne žele se uopće deklarirati kao Romi. To je jedan od razloga zašto romska zajednica nema visokoobrazovani kadar.
