Država presporo radi pa je propala izgradnja nacionalnog projekta – kampusa Borongaj
Sveučilište u Zagrebu je prije više od dvije godine s tadašnjom Vladom potpisalo Sporazum o realizaciji druge faze izgradnje Znanstveno-učilišnog kampusa Borongaj. Iako se smatralo da je počeo postupak prijenosa vlasništva s državnog zemljišta na Sveučilište, potonje se još uvijek nije dogodilo. Zbog sporog djelovanja države, zagrebačko Sveučilište u siječnju ove godine nije moglo aplicirati za fondove EU te je time propala druga faza zgradnje nacionalnog projekta.
Prije nešto više od dvije godine rektor zagrebačkog Sveučilišta Aleksa Bjeliš i tadašnja predsjednica Vlade Jadranka Kosor potpisali su Sporazum o realizaciji druge faze izgradnje Znanstveno-učilišnog kampusa Borongaj. Tim potpisivanjem je trebao započeti postupak prijenosa prava vlasništva nad zemljištem Znanstveno-učilišnog kampusa Borongaj na Sveučilište, međutim država još uvijek nje prenijela to zemljište zbog čega je propala druga faza izgradnje projekta od nacinalnog interesa, piše Jutarnji list.
MZOS odbio projekt jer Sveučilište nema dokaz o vlasništvu
Odlukom Vlade iz 2006. godine bivša vojarna na Borongaju prešla je u nadležnost Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta te je za nastavu adaptirano 11 vojnih zgrada, čime je završila prva faza projekta.
Druga faza je 500 milijuna eura vrijedan projekt nazvan ‘Studentski kampus i obrazovno-znanstveno-istraživački centar sa svim pratećim sadržajima’ te je Sveučilište planiralo pokriti čak 80 posto troškova iz fondova EU.
– Mislili smo da će nam trebati šest mjeseci za prijenos vlasništva, čime bismo onda aplicirali za fondove EU, izjavio je Bojan Baletić, prorektor za prostorni razvoj i međuinstitucionalnu suradnju Sveučilišta, za Jutarnji list.
Rektorat je još 2010. godine želio aplicirati za fondove EU kako bi projekt ušao u drugu fazu, no mijenjala se procedura pa su Vlada i Sveučilište potpisali ugovor 2011. godine. Zatim su u Rektoratu napravili studiju izvedivosti te s dokazom o prijenosu vlasništva prijavili projekt MZOS-u koje je nadležno za prijavu obrazovnih projekata.
Šest mjeseci nakon prijave, iz Ministarstva znanosti im je stigla odbijenica uz obrazloženje da nemaju dokaz o vlasništvu.
Kampus Borongaj ne može se prijaviti za fondove EU
Prije godinu dana iz Sveučilišta su tražili od Agencije za upravljanje
državnom imovinom (AUDIO) da pokrenu postupak prijenosa zemljišta,
međutim AUDIO je u postupku tražio šest prethodnih suglasnosti od
Ministarstva za prijenos vlasništva kako bi njihovo povjerenstvo moglo
donijeti odluku.
Budući da su do kraja lipnja 2013. stigle su gotovo sve prethodne suglasnosti, Rektorat se ponovno javio na na javni poziv MZOS-a za prijavu projekta za fondove EU.
Kad su se u rujnu skupile sve suglasnosti, postupak je trebao biti poslan na povjerenstvo novoosnovanog Državnog ureda za upravljanje državnom imovinom (DUUDI).
DUUDI je na početku ove godine donio zaključak da su skupljene sve prethodne suglasnosti i da se predmet može poslati na Vladu koja mora dati svoju suglasnost.
No Sveučilište ponovno u siječnju od MZOS-a dobiva odbjenicu jer zemljište nije u njihovu vlasništvu te isto ne mogu dokazati.
Rektorat ne odustaje od Borongaja
– Projekt je krenuo u drugu fazu kao nacionalni projekt, svi su se na najvišoj razini države i Sveučilišta složili da je važan. Što da kažem, nadamo se da im je i dalje ostao važan, mi nismo odustali, istaknuo je prorektor Baletić za Jutarnji list.
Prorektor ističe da na Sveučilištu vjeruju da i dalje imaju velike šanse za prijavu za strukturne fondove EU jer se projekt referira na niz tema europske razvojne strategije Obzor 2020.
– Izradu projekta i studija nadgledaju i stručnjaci JASPERS-a, stručnjaci Europske komisije i EIB-a, koji nam pomažu da projekt bude u skladu sa strategijom razvoja EU. U planu je da se pozamašan projekt razvija kroz nekoliko faza, zaključio je prorektor za prostorni razvoj i međuinstitucionalnu suradnju Sveučilišta.
No svađa između MZOS-a i Sveučilišta prisutna je i oko ovog pitanja, jer Ministarstvo prebacuje krivnju na Rektorat.
Što se sve trebalo graditi na Borongaju
– Državne institucije morale su preuzeti inicijativu i koordinaciju posla koji uprava Sveučilišta u Zagrebu, za razliku od sveučilišta u Osijeku, Splitu i Rijeci koja su već sagradila dobar dio svojih kampusa, nije odradila. Istovremeno je uprava Sveučilišta u Zagrebu plaćala skupe interkalarne kamate na kredit kojim je dio zagrebačkih kampusa trebao biti projektiran i sagrađen, odgovor je koji su novinari iz Jutarnjega dobili od MZOS-a.
Ne znači da se projekt ne može ponovno prijaviti
Kako iz Ministarstva tumače, projekt nije prihvaćen jer je utvrđeno da prijava ne sadrži ispravu kojom se dokazuje vlasništvo nad zemljištem, što je uvjet za pripremu infrastrukturnih projekata za Europski fond za regionalni razvoj.
– Stoga je Sveučilište u Zagrebu, usprkos lobističkim pritiscima da se njih izuzme od nekih od uvjeta natječaja, obaviješteno da njihovu prijavu nije bilo moguće prihvatiti za uvrštavanje na Indikativnu listu. To ni u kojem slučaju ne znači da se projekt, kada zadovolji formalne uvjete natječaja, ne može ponovno prijaviti, istaknuli su iz Ministarstva.
