Država troši milijune iz proračuna na stručno osposobljavanje u javnom sektoru
Mjera stručno osposobljavanje za rad za svoj glavni cilj ima osobama koje su završile školovanje i nemaju radnog iskustva, osigurati ulazak na tržište rada. Nije tajna da ju brojni poslodavci koriste kao besplatnu radnu snagu, a to je posebice izraženo u javnim ustanovama gdje osobe koje koriste mjeru uopće nemaju ili imaju minimalne mogućnosti ostanka na radnom mjestu po završetku osposobljavanja. Stoga smo odlučili istražiti koliko je ukupno novca potrošeno na ‘SOR-ovce’ u javnom sektoru 2015. godine. Primjera radi, samo na zdravstveno i mirovinsko osiguranje dodatne ‘radne snage’ u hrvatskim ministarstvima iz proračuna i fondova Europske unije potrošeno 11,7 milijuna kuna. Kada tome dodamo troškove prijevoza i mjesečnu naknadu koja se isplaćuje polaznicima, stvarne su brojke puno više.
Foto: Srednja.hr
Hrvatski zavod za zapošljavanje na svojim je stranicama objavio popis poslodavaca kojima su isplaćena sredstva za korištenje mjera aktivne politike zapošljavanja 2015. godine. Na tom popisu se, između ostalog, nalazi se broj ljudi koji su tijekom prošle godine u nekoj od javnih ustanova koristili mjeru stručno osposobljavanje za rad, te sredstva koja su isplaćena u svrhu mirovinskog i zdravstvenog osiguranja i zaštite na radu za svakog od polaznika.
Podatke o isplaćenim sredstvima, preuzeli smo sa službenih stranica HZZ i spomenutih dokumenata, tako da se sredstva spomenuta u tekstu odnose samo na isplaćene doprinose.
Stvaran iznos isplaćenih sredstava puno je viši, jer u ove HZZ-ove podatke nisu uračunate naknade od 2.400 kuna, kao niti putni troškovi koji su se isplaćivali polaznicima stručnog osposobljavanja za rad.
U Ministarstvu financija osposobljavalo se 407 osoba
Čak 18 hrvatskih ministarstava imalo je na nekoj od pozicija osobe koje su koristile mjeru stručno osposobljavanje za rad. Osoba čije se osposobljavanje financiralo od javnog novca bilo je 1.257, a na njihove je doprinose ukupno potrošeno 11,7 milijuna kuna.
Ako uzmemo u obzir da su sva ministarstva smještena u Zagrebu i pretpostavimo da su polaznici SOR-a u tim institucijama koristili ZET-ov prijevoz, cijena putnog troška bila bi 360 kuna. To bi značilo da su ukupna isplaćena sredstva za naknadu i prijevoz za čitavih 12 mjeseci osposobljavanja osoba u ministarstvima iznosila dodatnih 41,6 milijuna kuna.
Najviše osoba uključenih u mjeru SOR bilo je u Ministarstvu financija, njih 407. U carinskoj upravi toga istog Ministarstva dodatno je još 125 osoba koristilo mjeru SOR. Među ministarstvima koje osposobljavaju mlade prednjači i Ministarstvo unutarnjih poslova, gdje je u SOR bilo uključeno 200 osoba te Ministarstvo zdravlja gdje su se osposobljavale 111 osoba.
U Hrvatskom saboru u 2015. u stručno osposobljavanje za rad bilo je uključeno sedam osoba, a sredstva za njihove doprinose proizašla su isključivo iz državnog proračuna. Tako je na doprinose tih je osoba iz proračuna ‘povučeno’ gotovo 52 tisuće kuna.
Zagrebački HZZ lani je osposobljavao 125 ljudi
Zanimljivo je za primijetiti kako je u Državnoj geodetskoj upravi u SOR bilo uključeno čak 170 osoba, čiji su doprinosi financirani sredstvima u iznosu od 1,5 milijuna kuna. Državna uprava za zaštitu i spašavanje lani je imala 68 ‘SOR-ovaca’, dok ih je u Hrvatskoj gospodarskoj komori bilo 44, a u Hrvatskim vodama čak 65.
Kako netko te sve zahtjeve za stručno osposobljavanje mora razmatrati, nerijetko su to osobe koje upravo u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje i same koriste ovu mjeru. Zagrebački HZZ prošle je godine imao 168 osoba na stručnom osposobljavanju, a splitski njih 26, pa je tako samo za doprinose SOR-ovaca ova dva Zavoda za zapošljavanje izdvojeno 1,7 milijuna kuna.
Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje u Zagrebu imao je na stručnom osposobljavanju 271 osobu, dok ih je u splitskom bilo 30, što je, prema podacima HZZ-a, proračun umanjilo za ukupno 2,8 milijuna kuna.
Kao i svaka druga javna ustanova, pravo na uključivanje osoba u mjeru stručno osposobljavanje imaju i sveučilišta i fakulteti. Na najvećem su se hrvatskom Sveučilištu u Zagrebu osposobljavale četiri osobe, dok su u Rijeci na Sveučilištu osposobljavale samo dvije osobe. Najviše je osoba u SOR bilo uključeno u Sveučilištu u Splitu, njih 17, dok ih se na Sveučilištu u Osijeku osposobljavalo osmero.
Dva milijuna za ‘SOR-ovce’ u upravi Grada Zagreba
Grad Zagreb u 2015. u stručno je osposobljavanje za rad uključio 258 osoba, na čije doprinose potrošeno nešto više od 2 milijuna kuna. U Gradu Rijeci osposobljavalo se 37 osoba, a slijedi Đakovo s 35 ‘SOR-ovaca’ te Zadar s 32.
Kada govorimo o županijama, najviše osoba osposobljavalo se u Osječko-baranjskoj, njih 60, a potom slijedi Šibensko-kninska s 49 ‘SOR-ovaca’.
Uredi državne uprave pojedinih županija odvojeni su od samih županija pa su posebna stavka osobe koje su se osposobljavale u tim uredima. Najviše se osoba čije se stručno osposobljavalo u Državnom uredu Vukovarsko – srijemske županije, njih 21, a u Uredu Splitsko – dalmatinske županije, bilo ih je 20.
Samo u općinama diljem hrvatske ukupno su se u 2015. stručno osposobljavale 522 osobe kojima su iz proračuna i fondova Europske unije uplaćivani doprinosi, mjesečni troškovi prijevoza, te fiksna mjesečna naknada od 2.400 kuna.
Popis poslodavaca kojima su u 2015. isplaćena sredstva za korištenje Mjera aktivne politike zapošljavanja možete vidjeti ovdje.
