Država u njih uložila 750 milijuna kuna, a sad ih tjera na ulicu
Hrvatski znanstveni sustav uskoro bi mogao izgubiti čak 500 znanstvenih novaka, dok su oni koji su na fakultetima već sada pretrpani obvezama. Unatoč tome Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta pokazalo je volju za otvoranjem 20 mjesta za znanstvene novake, što je broj koji je iznimno malen kad se promatra cijeli sustav visokog obrazovanja i znanosti. Osim toga kriteriji za ta radna mjesta su daleko previsoki, što MZOS pravda time da će proći samo najizvrsniji, dok novaci tvrde da imaju previše obveza da bi se zaista mogli istaknuti na natječaju Ministarstva.
Čak pet stotina znanstvenih novaka na svim hrvatskim sveučilištima i institutima je pod prijetnjom gubitka posla u sljedećih dvanaest mjeseci. Znanstveni novaci gube svoja radna mjesta, a za njima postoji izuzetna potreba, jer i sad već rade pod punim opterećenjem. Iako je pozdravljena inicijativa Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta da se novaci koji trenutno rade kao vanjski suradnici zaposle, postoje kritike oko odluke MZOS-a da se odabere svega dvadeset novaka koji će dobiti posao.
Tih dvadeset mjesta na razini cjelokupnog sustava je iznimno malena brojka, a kriteriji koji su raspisani su neostvarivi za sve one asistente i novake koji su i sada opterećeni nastavom.
Divlji kriteriji doneseni preko noći
Mnogi znanstveni novaci tvrde da inicijativa MZOS-a i odabir dvadeset najboljih među njima ne rješava probleme mladih znanstvenika.
– Potrebno je planirati zapošljavanje znanstvenih novaka i stvoriti okvir unutar kojeg mogu napredovati mladi znanstvenici, upozorio je nedavno Josip Lorincz, predstavnik znanstvenih novaka Sveučilišta u Splitu.
Osim toga izuzetno su visoki iznosi koje je država uložila u svoje znanstvene novake, čak 1,5 milijuna kuna po svakome. No unatoč ovim visokim ulaganjima, ispada da odgovorne institucije sad ne znaju što napraviti sa svojim znanstvenim novacima, osim uputiti im otkaze.
– Sustav nije održiv. Možemo nastaviti u njega upumpavati novac, ali to nam dugoročno neće pomoći, objasnio je mr. sc. Marko Pavić, predsjednik Mreže mladih znanstvenika Hrvatske.
U Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta tvrde da razvijaju mjere koje će zadržati mlade znanstvenike, no da to ne ide lako, jer ni sveučilišta nisu integrirana.
Nakon godina rada u obrazovnom sustavu, morala potražiti posao u privatnom sektoru
Neodrživost sustava koji je zatvoren za mali broj ljudi i u koji jako teško ulazi novi stručni kadar, nije nešto što se dogodilo preko noći. Još prije nekoliko godina mladi znanstveni novaci upozoravali su na vakuum koji se stvorio oko akademske zajednice.
Razgovarali smo s Ivanom Furčić, koja je do kraja 2010. godine bila znanstvena novakinja, a nakon desetak godina rada na fakultetu, morala je potražiti posao u privatnom sektoru, unatoč brojnim kvalifikacijama koje je ostvarila.
– Iako sam bila kandidat za mjesto docenta, već prije kraja natječaja ja sama počela tražiti posao, ispričala nam je Furčić koja iza sebe ima doktorat međunarodnog sveučilišta, znanstvene projekte ali i sudjelovanja u brojnim povjerenstvima na PMF-u, te pri sveučilištu i ministarstvu.
Ivana nije dobila posao na Prirodoslovno matematičkom fakultetu, no uspjela se snaći. Nakon što je poslala oko 80 molbi te otišla na tri razgovora za posao, pronašla je svoje novo mjesto u privatnom sektoru. Danas radi kao podrška korisnicima jedne američke tvrtke i pokriva jedino radno mjesto u tvrtki koja je zastupnik za sedam zemalja u regiji.
Sustav zatvoren i zapečaćen, novi ljudi teško ulaze
Vjerojatnost da će petsto znanstvenih novaka ovako brzo i učinkovito pronaći svoje mjesto u Hrvatskoj je izuzetno mala. Problem je i u tome što doktorandi i postdoktorandi koji su uključeni u akademsku zajednicu ne rade na vještinama koje iziskuje privatni sektor, kojem je cilj prije svega kapitalističkog karaktera. Znanstveni novaci postanu stručnjaci u recimo akademskom sektoru, pa prestanu biti stručnjaci za bilo koji drugi sektor, te kad pokušaju pronaći posao negdje drugdje, obično su i prekvalificirani.
– Kada radite deset godina u jednom sektoru, prestanete biti stručnjak za drugi sektor, što je logična posljedica u svakoj struci, objasnila je Ivana i dodala kako znanstvenici često izgube dodir s tržišnim svijetom, pa nije ni čudo da im je teško samo tako se prekvalificirati.
Kad bi postojao otvoreni javni natječaj MZOS-a , u sustav bi mogli ući novi ljudi
Ministarstvo znanosti će zaposliti dvadeset mladih znanstvenika u sustavu znanosti i obrazovanja, ali pod uvjetima koji su prema mišljenji mnogih u znanstvenoj zajednici loše zamišljeni.
– Umjesto da svaka ustanova vrši predselekciju, neka se napravi otvoreni natječaj Ministarstva na koji se mogu javiti i novaci koji nisu u sustavu obrazovanja i znanosti, pa da izaberu ustanovu u kojoj žele raditi i koja će im pružiti uvjete za rad, objasnila je Furčić.
Unatoč visokim kriterijima za zapošljavanje novih znanstvenika i mogućim gubitcima radnih mjesta za čak petsto novaka, činjenica je da akademski sustav treba svoje znanstvene novake. Međutim nedovoljno financijsko ulaganje i njihov loš položaj utječe na znanstveni i obrazovni sustav istovremeno, a potencijalni projekti staju i znanstvena zajednica stagnira.
