Državni tajnik Glunčić zagovarao je u svojoj školi odbijanje reforme šefice Divjak, koristeći naše tekstove bez citiranja
U posljednjih devet mjeseci mandata Blaženke Divjak, nekoliko smo puta svjedočili scenariju u kojem državni tajnici i pomoćnici provode politiku i iskazuju stavove suprotne onima službenima iz Ministarstva. Da se tradicija ne prekine, režiseri iz MZO-a pobrinuli su se za novi nastavak. Tako je državni tajnik Matko Glunčić, u svojstvu predsjednika Vijeća roditelja zagrebačke Osnovne škole Tina Ujevića, otvoreno zagovarao da se škola ne uključi u eksperimentalnu ‘Školu za život’, inače program i veliki projekt njegova Ministarstva. Da stvar bude zanimljivija, sastavljajući roditeljima pismo u kojem nabraja zašto reći NE ‘Školi za život’ i koje donosimo u članku, malo se poslužio našim tekstovima bez citiranja. U tim smo tekstovima upozoravali da ‘Školom za život’ MZO nema namjeru eksperimentalno isprobati Cjelovitu kurikularnu reformu onako kako je inicijalno osmišljena – cjelovito. Glunčić je i jedan od kandidata za voditelja nove Ekspertne radne skupine, a s obzirom na njegovo nezadovoljstvo ‘Školom za život’ i javnosti otprije poznatom kritikom CKR-a, postavlja se pitanje može li on biti novi kapetan tog broda.
Screenshot: HRT
Tijekom protekloga tjedna, došli smo u posjed pisma kojeg je primila nekolicina roditelja iz zagrebačke Osnovne škole Tina Ujevića. Kako su nam kazali roditelji, pismo im je poslao predsjednik Vijeća roditelja spomenute škole. U njemu im je taksativno nabrojao razloge zbog kojih smatra da se njihova škola ne bi trebala uključiti u eksperimentalni program ‘Škola za život’.
Naime, hrvatske osnovne i srednje škole do 15. ožujka trebale su odlučiti hoće li se uključiti u eksperimentalni program od iduće školske godine, a kao jednu od nužnih razina odlučivanja u svakoj školi Ministarstvo je propisalo i školsko Vijeće roditelja. Svako Vijeće roditelja moralo je dati ili uskratiti suglasnost za sudjelovanje njihove škole u ‘Školi za život’.
Tata, ali i državni tajnik MZO-a Glunčić
Stoga ne čudi što je predsjednik Vijeća roditelja OŠ Tina Ujevića s ostalim roditeljima podijelio svoje mišljenje o (ne)ulasku u program. U konačnici, škola se nije prijavila za sudjelovanje u eksperimentalnom programu Ministarstva, odluka nije prošla na Vijeću roditelja i OŠ Tina Ujevića ne ubraja se u 143 osnovne škole koje su se prijavile na ‘Školu za život’.
Priči bi ovdje bio kraj da se na čelu Vijeća roditelja OŠ Tina Ujevića ne nalazi tata Matko Glunčić, prema riječima roditelja, autor pisma s početka teksta. Niti to ne bi bilo neobično da tata Glunčić ujedno nije i državni tajnik u Ministarstvu znanosti i obrazovanja koje provodi spomenuti eksperimentalni program. Niti to ne bi bilo neobično da Glunčić nije jedan od pretendenata na mjesto novog ‘šefa’ reforme školstva.
Nakon niza provjera, danas smo dobili nedvojbenu potvrdu da je upravo on autor pisma kolegama roditeljima iz škole. Jutarnji list u današnjem je tiskanom izdanju već pisao o tome da se Glunčić u školi zalagao za nesudjelovanje u eksperimentalnom programu, no uvidom u pismo koje je poslao roditeljima, vidljivo je na kojim je argumentima temeljio svoj stav.
Tvoje riječi zvuče poznato
Taksativno ih je nabrojao u pet točaka i cijelo pismo zaključio osobnim osvrtom i dojmom „da je poprilično rizično pustiti našu djecu u jedan ovakav eksperiment“. Piše i kako se ne može procijeniti „koliko će se znanje naše djece razlikovati od znanja ostatka djece koji pohađaju redoviti program te kako će se to odraziti na njihovo praćenje srednjoškolskog programa, ili što je još opasnije, na njihov uspjeh na državnoj maturi“.
Čitajući, pak, Glunčićeve taksativno nabrojane razloge zbog kojih ne bi trebalo sudjelovati u eksperimentalnom programu, nismo se mogli oteti dojmu da nam podosta toga zvuči (pre)poznato. Naime, pišući roditeljima iz škole, Glunčić se u velikoj mjeri poslužio našim nizom tekstova u kojima smo ukazivali na propast Cjelovite kurikularne reforme, odnosno u kojima smo upozoravali da ‘Škola za život’ koju će provoditi Ministarstvo nije istovjetna originalno zamišljenoj i izrađenoj Cjelovitoj kurikularnoj reformi pod vodstvom tima Borisa Jokića.
S obzirom da autori tekstova, ukoliko su ih doista sami pisali, ‘u dušu’ poznaju svoje tekstove, nije nam zapravo bilo teško prepoznati vlastite riječi u Glunčićevu pismu. Obraćajući se roditeljima iz vlastite pozicije autoriteta predsjednika Vijeća roditelja (i državnog tajnika u MZO-u), Glunčić se poslužio detaljno razrađenom argumentacijom iz naših tekstova, no u pismu je te argumente pripisao sebi. Kolokvijalno to možemo nazvati kopi-pejstajem, školski bismo rekli da se radi o prepisivanju, a u znanosti su ovakvi postupci poznati kao plagiranje.
U nastavku u cijelosti možete pročitati pismo koje je Glunčić kao predsjednik Vijeća roditelja uputio roditeljima iz OŠ Tina Ujevića. Osjenčani dijelovi pisma doslovno su kopipejstani/prepisani/plagirani iz naših tekstova o propasti Cjelovite kurikularne reforme. U zagradama nakon svakog osjenčanog dijela pisma, nalaze se linkovi na naše tekstove iz kojih je Glunčić preuzimao označene dijelove.
[scribd id=374446825 key=key-duHfOcQmaab6bgsVMstY mode=scroll]
Kopi-pejst u tri čina
Osim u velikim dijelovima naših tekstova koje je Glunčić koristio, prepisivanje se očituje u još tri elementa. Prvo, u pismu roditeljima većinom su ostavljene boldane riječi koje su na istim mjestima boldane u našim tekstovima. Drugo, u dijelovima pisma koje je preuzeo iz tekstova s našeg portala, Glunčić koristi riječ ‘kurikulum’, a u dijelovima pisma koje je samostalno pisao, koristi riječ ‘kurikul’ kao što ju inače koristi u vlastitim javnim istupima.
Treće, kada smo u jednom od naših tekstova ispisivali kurikulume koji još uvijek nisu recenzirani, kako bismo iole skratili podugačak popis, napisali smo ‘Engleski, Njemački, Talijanski jezik’, ne koristeći iza svakog jezičnog kurikuluma riječ ‘jezik’. Isto smo učinili kada smo u nabrajanju napisali ‘Grčki, Latinski jezik’ te ‘Katolički, Pravoslavni i Islamski vjeronauk’. Na istovjetan način u svome je pismu to učinio i državni tajnik Glunčić, a vjerojatnost da na isti način skraćujemo rečenice može se mjeriti samo u postotku nevjerojatnosti.
Neposlušni državni tajnik Blaženke Divjak
S obzirom da Glunčić, osim funkcije predsjednika Vijeća roditelja u OŠ Tina Ujevića, obnaša i dužnost državnog tajnika u Ministarstvu obrazovanja koje provodi eksperimentalnu ‘Školu za život’, opravdano je bilo upitati Ministarstvo za komentar ove pomalo paradoksalne situacije. Do zaključenja teksta, MZO nije odgovorilo na naš upit. Niti se danas u medijima ministrica Blaženka Divjak osvrnula na Glunčićevo zagovaranje neulaska u eksperimentalni program, već je za Jutarnji list anonimni izvor iz Predsjedništva HNS-a rekao da se radi o “sramotnom ponašanju državnog tajnika koji otvoreno agitira protiv plana Vlade RH i preporuka Europske komisije”. Izvor iz HNS-a Jutarnjem je rekao i da će o ovome razgovarati s koalicijskim partnerima.
Paradoksalne situacije u Ministarstvu obrazovanja nisu nikakva rijetkost u posljednjih devet mjeseci ministričina mandata. Treba podsjetiti kako je Divjak od svog prethodnika Pave Barišića ‘naslijedila’ HDZ-ova državnog tajnika Glunčića, ali i kako ovo nije prvi put da u javnost dospijevaju Glunčićeva mišljenja i stajališta različita od onih službenih iz Ministarstva Blaženke Divjak. Krajem siječnja, kada smo otkrili kako je točno Jasminka Buljan Culej obmanula javnost nakon što je postala neslavna i kratkotrajna voditeljica ERS-a, Glunčić je u odsutstvu ministrice Divjak potpisao priopćenje Vlade Republike Hrvatske, u kojem je tvrdio da je izbor Buljan Culej bio transparentan. Stav državnog tajnika u ime Vlade RH uvelike se razlikovao od ministričinog, koja je tada iz Bruxellesa poručila da je novi natječaj raspisan “jer je analiza pokazala da je u ranijem natječaju bilo određenih netransparetnosti u cijelom postupku”.
Glunčićeva kritika CKR-u: Problematičan model izbornosti, previše ishoda učenja i nedostatak sadržaja koje učenici trebaju naučiti
Primarni razlog naših tekstova o propasti Cjelovite kurikularne reforme, kao što smo već naznačili, očitovao se u tome da upozorimo kako eksperimentalni program ‘Škola za život’, u koji je Ministarstvo krenulo, nije istovjetan originalno zamišljenoj i izrađenoj Cjelovitoj kurikularnoj reformi. Štoviše, tekstovima smo upozorili na činjenicu da se eksperimentalnim programom u školama neće iskušati Cjelovita kurikularna reforma u svoj svojoj osmišljenoj cjelovitosti. S druge strane, tata i državni tajnik Glunčić već se nekoliko godina u javnosti ističe kao jedan od prominentnijih kritičara Cjelovite kurikularne reforme, iako je na njoj i sam radio u sklopu stručne radne skupine za Fiziku.
U svojim je javnim istupima unazad dvije godine često isticao kako je potrebna dorada kurikularnih dokumenata na način da se dodaju jasno propisani sadržaji koje učenici moraju naučiti. Kritizirao je model izbornosti u gimnazijama, a kritiku je najčešće upućivao na ishodovno orijentirane kurikulume, odnosno na velik broj ishoda učenja u kurikularnim dokumentima. Tvrdio je i da je nemoguće da učenici usvoje toliki broj ishoda učenja tijekom jedne školske godine ili određenog obrazovnog ciklusa.
Upravo je orijentacija na ishode učenja u kurikulumima u samoj srži Cjelovite kurikularne reforme, za razliku od dosadašnjih sadržajno orijentiranih nastavnih planova i programa.
Kritičar reforme želi na njeno čelo
Valja naglasiti i kako je Glunčić u ljeto 2016., nakon razrješenja Jokićeve Ekspertne radne skupine, zajedno s Dijanom Vican zasjeo na čelo Povjerenstva za unapređenje reforme odgoja i obrazovanja. To je Povjerenstvo napravilo svojevrsnu reviziju svega dotad učinjenog u sklopu Cjelovite kurikularne reforme i izradilo Izvješće uz brojne zaključke i preporuke za eventualan daljnji, ali bitno revidiran reformski proces. Na to je Izvješće oštro reagirao bivši ERS na čelu s Jokićem, tvrdeći da obiluje netočnim informacijama, neistinama i neprimjerenim iskazivanjem stavova te tražeći od Ministarstva odbacivanje Izvješća.
Imajući sve navedeno na umu, potrebno je podsjetiti i da je Glunčić jedan od pretendenata za novog ‘šefa’ reforme školstva. Naime, nakon muljaže i ‘rastezanja’ uvjeta natječaja za voditelja ERS-a, i Glunčić je postao potvrđeni kandidat za voditelja nove Ekspertne radne skupine za kurikularnu reformu, skupine o kojoj će odlučivati premijerovo Posebno stručno povjerenstvo. U njemu sjedi i ministrica Divjak te dio članova iz tzv. HNS-ove kvote kojima su brojčano nadmoćniji članovi iz tzv. HDZ-ove kvote.
