Visoke brojke nezaposlenosti u Lijepoj našoj, a male mogućnosti manevriranja i za one koji imaju radno mjesto, činjenica je koja dovodi do situacije da se mladi sve teže uspijevaju osamostaliti. Naime u Hrvatskoj 66 posto osoba do 30-te godine živi s roditeljima, u apsolutnim brojkama gledano 355 od 538 tisuća mladih te dobi. Po tome smo prema podacima Eurofounda 22. zemlja EU-a, a gore su u ovom pogledu samo Italija, Malta, Cipar, Slovenija te Slovačka.
Loše gospodarske okolnosti neke zemlje, nužno utječu i na druge segmente života, među kojima je opasna socijalna isključenost. Tako je vrijeme krize, dovelo do nekih poražavajućih trendova i u Lijepoj našoj. Naime u Hrvatskoj 66 od 100 mladih osoba do 30 godine živi s roditeljima, u apsolutnim brojkama gledano 355, od 538 tisuća. Po ovome smo 22. zemlja Europske unije, navodi Eurofound. U ‘hotelu mama’ kako su roditeljski dom nazvali novinari Der Spiegela, dulje se zadržavaju samo Talijani, Slovenci, Slovaci, Ciprani i Maltežani.
Mladići češće žive s roditeljima nego li djevojke
Kada je 2007. godine rađeno istraživanje na sličnu temu. kod roditelja je u Hrvatskoj živjelo oko 62 posto mladih, dok su nepovoljne gospodarske prilike povećale njihov udio i u Europskoj uniji s 44 na 48 posto, piše večernji.hr.
Polovica mladih koja živi s roditeljima u kućanstvu, izložena je nekom obliku deprivacije ili neimaštine. Najmanje siromašnih mladih ima Luksemburg, oko dva posto, dok je u Hrvatskoj ta brojka 12 posto. U Bugarskoj i Rumunjskoj se pak svaka druga mlada osoba bori s neimaštinom.
Kada je riječ o spolnoj strukturi i tu postoje određene razlike. Naime mladići češće žive s roditeljima, nego li djevojke. U dobi od 25. do 29. godine, u roditeljskom domu živi svaki treći mladić te svaka četvrta djevojka.
U posljednjih nekoliko godina veliki porast mladeži ovisne o roditeljima bilježi se u Mađarskoj, Sloveniji, Litvi i Poljskoj.
Mladi Hrvati imaju najmanje povjerenja u vlast
Da nigdje ne cvjetaju ruže kada je u pitanju osamostaljivanje mladeži svjedoče i podaci kako i u Sjedinjenim Američkim Državama gotovo polovina mladih živi u roditeljskom domu, a vrijeme krize je proizvelo i druge slične negativne trendove, poput ‘boomerang-djece’. Naime u SAD-u se čak 29 posto odrasle djece zbog gubitka posla vratilo u ‘hotel mama’.
– Borba protiv nezaposlenosti mladih mora biti prioritet europske i nacionalnih vlada, rekao je Juan Menéndez-Valdés, direktor Eurofounda, dodajući da isključenje mladih s tržišta rada ima dalekosežne posljedice. Osim ekonomskog, takvo stanje uključuje i gubitak povjerenja u društvo te socijalnu isključenost.
Spomenuto istraživanje Eurofounda, koje je predvodila Anna Ludwinek, rekla je i kako se mladi bez posla stalno suočavaju s nedostatkom socijalne podrške, usamljeni su te imaju nižu razinu mentalnog blagostanja. Studija je pokazala da zbog svoga statusa mladi gube povjerenje u institucije države te se nerado aktiviraju u javnom životu.
Hrvati, Bugari i Mađari, pokazalo se imaju najmanje povjerenje u vlast te joj daju ocjenu tri na ljestvici od jedan do deset. Skandinavske zemlje prednjače s ocjenom šest.
Treba dodati da uz sve probleme koje stvaraju nepovoljne gospodarske prilike dio mladih ima problem s odrastanjem pa zato ostaje dulje u roditeljskom domu. Poznata je pojava ‘mamona’ u Italiji. Naime trećina Talijana u dobi od 25 do 34 godine živi još u roditeljskom domu, dok ih trećina živi na svega pola sata udaljenosti od doma.
