Dvanaest podataka o snovima koje možda niste znali
Snovi su nizovi slika, ideja, emocija i doživljaja koji se javljaju u našoj svijesti, ali bez naše volje. Obzirom da su van ljudske kontrole, predmet su različitih teorija i djeluju misteriozno. Iako su ih pokušale objasniti mnoge znanstvene discipline poput psihologije, filozofije, religije, medicina, njihovo značenje i svrha nikad nisu do kraja razjašnjeni.
U brojnim istraživanjima spavanje je podijeljeno u više faza, a REM (rapid eye movement) je faza u kojoj se javljaju snovi. Znanstvena grana koja se bavi isključivo proučavanjem snova naziva se oneirologija.
U tekstu donosimo neke činjenice o snovima, koje nisu svima poznate.
1. Za vrijeme snova postajemo privremeno paralizirani.
Većina ljudi se ne brine zbog toga, što smo dok sanjamo djelomično paralizirani. Ovo se može objasniti činjenicom da katkada kada sanjamo dramatične snove, krećući se za njima padnemo s kreveta i ozljedimo se, stoga se kao prirodan odgovor nameće, da smo za to vrijeme u psihički neaktivnom stanju.
2. Možemo kontrolirati svoje snove.
U fazi snova poznatoj kao lucidno sanjanje pojedinci mogu kontrolirati svoje snove i utjecati na njihove ishode.
3. Snovi mogu utjecati na buduće aktivnosti.
Koliko često sanjate da ste gladni, žedni ili da ponavljate neku radnju mnogo puta, a zatim se probudite i idete jesti, piti ili poduzeti koju drugu aktivnost? Katkad nakon sna u kojem ispijate čaše vode, probudite se žedni.
4. Snovi nam govore u prenesenom značenju.
U snovima vrlo rijetko pojave simboliziraju iste stvati kao u stvarnosti. Mnoga su već istraživanja provedena, a napisane su i knjige o simbolima iz snova, te njihovom značenju u stvarnosti. Snovi imaju dublja značenja koja su razumljiva samo u ljudskoj podsvijesti.
5. Vrlo teško pamtimo snove.
Kada ustanemo rijetko se možemo sjetiti pa i jedne sekvence koju smo sanjali prethodnu noć. Uglavnom zaboravljamo snove, osim u slučajevima kada se osoba probudi u tijeku REM faze.
6. Težimo k sanjanju stvari koje nismo uradili.
Iznenađujuća je činjenica da veoma često sanjamo o stvarima koje smo zaboravili učiniti. Osoba koja je zaboravila pojesti čokoladu, često sanja da ju pohlepno jede. Dakako i zdravstveno stanje i psihološki poremećaj mogu imati izravan utjecaj na snove.
7. Pojedinci imaju samo crno – bijele snove.
Iako neki ljudi imaju samo crno – bijele snove, čak oko 70 posto ljudi sanja u boji.
8. Poremećaji pri spavanju mogu dovesti do psihoza.
Spavanje i sanjanje koje se odvija u REM fazi, vrlo je važno za zdrav život. U nekim istraživanjima koja su provedena na studentima, koji su probuđeni u početku REM faze uočeno je da su bili iziritirani, halucinirali su, imali su psihotičke napade, te su na kraju bili nezainteresirani za sve što su radili.
9. Ljudi oslabljenog vida imaju snove.
Zanimljivo da ljudi koji su rođeni slijepi sanjaju samo kroz osjetila koja imaju poput mirisa, zvuka i dodira, dok ljudi koji oslijepe nakon rođenja, sve vide u snovima poput ljudi s normalnim vidom.
10. Životinje također sanjaju.
Istraživanja provedena na životinjama, konkretnije na sisavcima su otkrila da oni sanjaju na potpuno isti način kao i ljudi.
11. Djeca imaju mnogo više noćnih mora od odraslih.
Kroz više studija dokazano je da djeca imaju više noćnih mora, nego odrasli
12. Neka od velikih otkrića znanstvenicima su sinula za vrijeme sna.
Iako smo već naglasili da zaboravljamo oko 90 posto snova, mnogi veliki znanstvenici došli su do otkrića u snu, te ih zapisali na papir čim su se probudili. Newton, Graham Bell su primjeri znanstvenika koji su dobili inspiraciju u snu.
