Ekonomska matematika ‘nestala’ iz kurikuluma za ekonomiste, provjerili smo zašto se to dogodilo
U sklopu predmeta Matematike ekonomisti u jednom razredu srednje škole imaju cjelinu koja se zove ‘ekonomska matematika’. Odnosno, imali su tu cjelinu jer je od nedavno izbačena iz kurikuluma. Ta cjelina podučavala se otprilike tjedan do dva, a učenici su na njoj učili određene matematičke metode koje se koriste u ekonomiji. Pregledom kurikuluma koji je trenutno na snazi ne postoji ‘ekonomska matematika’ pa smo se javili Agenciji za strukovno obrazovanje da nam objasni što se dogodilo te smo razgovarali s maturanticom jedne srednje ekonomske škole o tome što ona i njena generacija misle o ovoj odluci, ali i koliko su općenito zadovoljni obrazovanjem svog smjera.
Foto: Pixabay
Prema kurikulumu za smjer ekonomist iz predmeta Matematike uklonjena je cjelina pod nazivom ‘ekonomska matematika‘. Učenici srednjih ekonomskih škola to su gradivo obrađivali otprilike tjedan do dva, a učili su kako uz određene matematičke metode mogu riješiti neki osnovni problem iz ekonomije. No, te cjeline na Matematici više nema pa smo Agenciju za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih pitali zašto se to dogodilo.
– Učenici u trenutno važećem kurikulumu ekonomist u sklopu općeobrazovnog predmeta Matematika uče postotke, omjere, prikupljanje, obradu i prikaz podataka te vjerojatnost koja im je bitna za njihovu kvalifikaciju. Nadalje, u strukovnom dijelu trenutno važećeg kurikuluma, u sklopu predmeta Osnove ekonomije učenici uče o inflaciji te potrebnoj količini novca u opticaju kao i njegov izračun te u sklopu predmeta Bankarstvo i osiguranje učenici rade izračun kreditnog potencijala. Predmet Statistika je predmet koji je u potpunosti usmjeren na struku, kažu iz ASOO-a.
‘Mišljenja smo da ekonomska matematika kao takva nije izbačena iz kurikuluma već smisleno raspoređena po predmetima’
Drugim riječima, navode, vodi se računa da i u trenutno važećem kurikulumu kao i u budućem kurikulumu bude zastupljen sadržaj koji je isključivo potreban pojedinoj kvalifikaciji.
– Sukladno tome, mišljenja smo da ekonomska matematika kao takva nije izbačena iz kurikuluma već smisleno raspoređena po predmetima ovisno o sadržaju koji se obrađuje te ovisno o težini istoga, raspoređena po različitim godinama učenja, objašnjavaju iz ASOO-a.
Ističu i kako do našeg upita nisu imali primjedbu po pitanju ekonomske matematike, a mi smo za mišljenje pitali učenicu jedne srednje ekonomske škole, maturanticu koja nije ni znala, kao ni njeni kolege iz razreda, da je trebala učiti ekonomski matematiku kao generacije prije nje.
– Mislim da je to jedan veliki minus jer smo mi ipak ekonomisti kojima će ekonomska matematika kasnije biti potrebna, pogotovo ako odlučimo nastaviti obrazovanje na Ekonomskom fakultetu, rekla nam je Viktorija.
‘Sviđa mi se ekonomska škola, ali ima previše suhoparnih predmeta koje treba štrebati’
Osim toga, ekonomska matematika nije gradivo koje jednako dobro može objasniti profesor Matematike i profesor Ekonomije. S time se slaže i maturantica koja je objasnila zašto je pristup nastavnika važan za razumijevanje gradiva.
– Jedan od najboljih predmeta u srednjoj školi su mi Računovodstvo i Marketing zato što mi se pristup profesorica prema nama učenicima jako sviđa i jednostavno mi je lakše doći na sat na kojem znam da predavanje neće biti suhoparno i dosadno već da će biti prezentirano na jedan zanimljiv i razumljiv način, objašnjava Viktorija.
Što se općenitog zadovoljstva obrazovanjem za ekonomiste tiče, maturantica je otkrila i što njena generacija smatra da nedostaje tijekom četiri godine srednje škole.
– Nedostaje nekih predmeta poput Politike i gospodarstva jer je to jedan od predmeta koji se može polagati na maturi, a i traži se za upis na Ekonomski fakultet. Definitivno bih da se uvedu i neki društveni predmeti, te da informatiku imamo sve četiri godine školovanja, a ne samo dvije. Sviđa mi se ekonomska škola, ali ima previše suhoparnih predmeta koje treba ‘štrebati’ napamet te zna ponekad biti jako naporno, poručila je Viktorija.
Uskoro novi kurikulum i modularna nastava za strukovne škole
Tu ‘suhoparnost’ i ‘štrebanje’ trebala bi riješiti modularna nastava za koju se priprema i novi kurikulum te bi sav potreban sadržaj trebao biti raspoređen po tematskim modulima.
– Bitno je naglasiti kako je novi kurikulum ishodno orijentiran te se samim time daje nastavnicima sloboda u načinu stjecanja i skupa ishoda učenja kao i samih ishoda učenja. Kurikulumom je raspisan primjer vrednovanja koji je usmjeren na stvarne poslovne situacije čime se učenika stavlja u ulogu zaposlenika na radnom mjestu kvalifikacije koju je učenik upisao i samim time, učenik naučeni sadržaj povezuje sa stvarnim poslovnim situacijama i sva dobivena znanja može primijeniti u budućoj poslovnoj praksi, objašnjavaju iz ASOO-a.
