Eksperiment eksperimenta: Nakon prve godine Škole za život mijenjaju se kurikulumi
Ministarstvo obrazovanja objavilo je jučer javni poziv školama za daljnje sudjelovanje u eksperimentalnom programu ‘Škola za život’. Na njega će se do 31. ožujka moći prijaviti samo 74 škole koje tijekom ove školske godine sudjeluju u eksperimentu. Novost u eksperimentalnom programu jest ta da će se nadalje provoditi po novim kurikulumima, usvojenim u siječnju, koji se razlikuju od onih koji su u rujnu 2018. ušli u eksperimentalne škole. Donosimo i informacije o vrednovanju učenika i učeničkih postignuća u svim hrvatskim školama od jeseni, u koje ‘frontalno’ ulazi ‘Škola za život’. Novost je da, što se vrednovanja tiče, novosti – nema.
Screenshot: Youtube
Ministarstvo znanosti i obrazovanja objavilo je jučer na svojim web stranicama javni poziv školama za izvođenje eksperimentalnog programa ‘Škola za život’. Ova informacija na prvu može čuditi, s obzirom na to da su jesenas odabrane 74 škole ušle u eksperiment pa je legitimno zapitati se čemu ponovni javni poziv?
Naime, prošle godine prilikom raspisivanja javnog poziva za eksperimentalne škole, Ministarstvo ga je raspisalo na samo jednu školsku godinu, 2018./2019. Štoviše, tada su naznačili da je vrijeme potrebno za realizaciju programa ‘tijekom školske godine 2018./2019’. Iz tog razloga, Ministarstvo za iduću godinu eksperimenta ponavlja javni poziv, no ograničuje ga isključivo na 74 škole koje ove školske godine već sudjeluju u eksperimentu.
Ne tako javni poziv
– Uvjet za sudjelovanje u eksperimentalnom programu je sudjelovanje u eksperimentalnom programu ‘Škola za život’ u školskoj godini 2018./2019., stoji u opisu programa za iduću školsku godinu. Tako javni poziv i nije toliko javni, s obzirom na to da se odnosi na točno određene škole.
O novom javnom pozivu školama prije nekoliko smo tjedana upitali Ministarstvo obrazovanja, odakle su nam rekli da su još 15. siječnja održali sastanak s ravnateljima eksperimentalnih škola na kojem su škole upoznate s detaljnijim planovima i gdje im je najavljen poziv za sljedeću godinu eksperimentalnog programa. Iz MZO-a su nam pojasnili da će se na poziv moći javiti škole koje su u prethodnoj godini (ovoj, tekućoj školskoj godini) provodile eksperimentalni program.
Ponovno prikupljanje suglasnosti za sudjelovanje u eksperimentu
– Za novi poziv također će trebati pribaviti suglasnosti kao i u pozivu od prošle godine, rekli su nam iz Ministarstva, što se potvrđuje jučer raspisanim javnim pozivom. Naime, 74 škole koje se imaju pravo javiti na javni poziv, svojoj prijavi moraju priložiti iznova prikupljene suglasnosti Školskog odbora, osnivača, Učiteljskog/Nastavničkog vijeća i Vijeća roditelja. Ovime se otvara mogućnost da neka od navedenih tijela škole uskrate suglasnost, čime škola ne bi mogla sudjelovati u provedbi eksperimenta iduće školske godine.
Zanimljiva je i informacija po kojim će se kurikulumima provoditi druga godina eksperimentalnog programa.
– Eksperimentalni program će se provoditi prema donesenim kurikulumima koji su objavljeni u Narodnim novinama. Kada se donese kurikulum Povijesti škole će također raditi po njemu. I udžbenici za eksperimentalni program radit će se prema novim kurikulumima o čemu su nakladnici već informirani, rekli su nam iz Ministarstva.
Eksperiment se u dvije školske godine provodi po različitim kurikulumima
Pojasnimo, u tekućoj školskoj godini eksperimentalni program koji se provodi u 74 škole provodi se po kurikulumima koji su tijekom 2018., nakon međunarodnih i domaćih recenzija, pripremljeni za eksperimentalni program. No, isti će učenici u drugoj godini eksperimenta učiti po novim kurikulumima, koje je tijekom siječnja donijela ministrica Blaženka Divjak i koji su, nakon javne rasprave, objavljeni u Narodnim novinama.
Iznimka su, dakako, kurikulumi za povijest i tjelesni, koji u siječnju jedini nisu usvojeni i koji su na inicijativu ministrice Divjak ponovno pušteni u javnu raspravu. Njihovo se usvajanje tek očekuje, a u programu za iduću školsku godinu stoji kako će se povijest i tjelesni primjenjivati ‘u obliku u kojem su doneseni i objavljeni u Narodnim novinama u trenutku početka izvođenja’.
Eksperimentalni program i u drugoj godini izvođenja predviđa provedbu predmetnih kurikuluma, 7 međupredmetnih tema, kao i 3 okvira (Okvir za učenike s teškoćama, Okvir za darovite učenike i Okvir za vrednovanje). Spomenimo kako 3 okvira nikada nisu usvojena niti, prema dostupnim informacijama, postoji ideja ili namjera njihovog usvajanja. Činjenica da okviri nikada nisu usvojeni još je problematičnija kada se uzme u obzir da od iduće školske godine ‘Škola za život’ ulazi u sve osnovne škole i gimnazije.
Eksperimentalna i frontalna provedba ‘Škole za život’ tijekom ove i iduće školske godine
Kako će se vrednovati učenici i njihova postignuća u novoj, ‘reformiranoj’ školi?
S obzirom da nikada nisu službeno usvojeni, nije jasno kako će se po njima raditi u svim školama i razredima u Hrvatskoj u koje ulazi ‘Škola za život’. Posebno nas je to zanimalo s obzirom na vrednovanje učenika i njihovih obrazovnih postignuća. Stoga smo o tome detaljno priupitali Ministarstvo obrazovanja.
Zanimalo nas je na temelju kojeg će dokumenta od jeseni, u frontalnoj primjeni ‘Škole za život’, nastavnici vrednovati učenička postignuća, odnosno hoće li se i dalje primjenjivati Pravilnik o načinima, postupcima i elementima vrednovanja učenika u osnovnoj i srednjoj školi iz 2010. ili će se pristupiti usvajanju nacionalnih kurikuluma za pojedine razine i vrste odgoja i obrazovanja, kao i Okvira za vrednovanje procesa i ishoda učenja.
– Vrednovanje će se provoditi u skladu s važećim zakonima i pravilnicima. Naravno da postojeći Pravilnik nije nikakva prepreka vrednovanju ostvarenosti odgojno-obrazovnih ishoda jer Pravilnik koristi formulaciju ‘procjenu postignute razine kompetencija’ koja u jednakoj mjeri odgovara starim planovima i programima kao i novim kurikulumima. Elementi vrednovanja propisani su u predmetnim kurikulumima, a u njima se nalaze i prijedlozi načina i metoda vrednovanja koji mogu biti smjernice nakladnicima pri izradi udžbenika, rekli su nam iz Ministarstva i na neki način potvrdili da u ‘reformiranoj’ školi znatne promjene u vrednovanju i ocjenjivanju neće biti.
Zakon o odgoju i obrazovanju, kojeg je mijenjala ministrica Divjak, za vrednovanje predviđa dokumente koji nikad nisu usvojeni
Važno je istaknuti kako se prema izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi iz 2018., koje je predlagala upravo ministrica Divjak, vrednovanje postignuća učenika određuje nacionalnim kurikulumima za pojedine razine i vrste odgoja i obrazovanja (npr. Nacionalni kurikulum za osnovnoškolsko obrazovanje). Ti nacionalni kurikulumi nikada nisu usvojeni i na njima se nije radilo u procesu ‘Škole za život’.
Nacionalni kurikulumi propisuju kako se načela i pristupi vrednovanju, ocjenjivanju i izvješćivanju o učeničkim postignućima definiraju Okvirom za vrednovanje procesa i ishoda učenja – koji također nikada nije usvojen i nije poznato hoće li ikada biti.
