Erwin Schrödinger – znanstvenik koji je iziritirao svaku mačku
Svakome tko je bio u doticaju s mačkama poznato je da im je lako ići na živce. No, neki ljudi ipak odu malo predaleko. Tako je primjerice, sasvim u redu da ih se stavi u kutiju, ali zatvoriti ih u kutiju – to je već nepojmljivo! Srećom za njega, tu ideju nije proveo u djelo, već ju je iznio kao hipotezu. Radi se, naravno, o Erwinu Schrödingeru. Ovaj poznati fizičar bavio se kvantnom fizikom, a za svoj je rad 1933. dobio Nobelovu nagradu. Najpoznatiji je po misaonom eksperimentu nazvanom Schrödingerova mačka ili Schrödingerov paradoks. Rođen je 12. kolovoza 1887. godine, a umro je 4. siječnja 1961. u Beču.
Photo by LongX Music on Unsplash
Ovaj misaoni eksperiment najjednostavnije objašnjava jedna šala: Schrödingerova mačka ušeće u bar. I ne ušeće, piše Independent. No, do šala ćemo doći kasnije. U kutiju su zapravo ušli mačka, otrov, radioaktivni materijal, Geigerov brojač i čekić.
Osmislio je primjer s mačkom da bi pokazao manjkavnost kopenhaške interpretacije kvantne mehanike
Kao što mačke živcira kad su zatvorene u male prostore, tako je vjerojatno i Schrödingera živcirala kopenhaška interpretacija kvantne mehanike. Prema toj interpretaciji, mačka iz ovog scenarija bi na kraju bila i mrtva i živa.
– Kopenhaška interpretacija u osnovi tvrdi da objekt u fizičkom sustavu može istovremeno postojati u svim mogućim konfiguracijama, ali promatranje sustava prisiljava sustav na urušavanje i prisiljava objekt da prijeđe u jedno od tih mogućih stanja. Schrödinger se nije slagao s ovom interpretacijom, piše IFLScience.
U njegovom misaonom eksperimentu, u zatvorenoj kutiji nalazile bi se mačka i sve gore navedene stvari: otrov, radioaktivni materijal, Geigerov brojač i čekić. Količina stavljenog radioaktivnog materijala nije velika, radi čega je Geigerov brojač možda neće ni detektirati unutar idućih sat vremena – šanse su 50/50. Ako mačka nema sreće, brojač će detektirati radioaktivni materijal, čekić bi razbio ono u čemu se nalazi otrov, te bi taj otrov naposljetku ubio mačku.
Tvrdio je da kvantna superpozicija ne funkcionira na način kojeg nalaže kopenhaška interpretacija
Kad bi kopenhaška interpretacija bila istinita, prije nego bismo otvorili kutiju, mačka bi postojala u stanju kvantne superpozicije, to jest, ona bi istovremeno bila i živa i mrtva. U trenutku otvaranja kutije, promatrač bi vidio mačku u jednom od tih stanja jer bi objekt bio prisiljen prijeći u jedno od tih stanja.
Schrödinger nije htio prihvatiti ovakvu interpretaciju. Istaknuo je kako kvantna superpozicija ne funkcionira na takav način. Naime, mačke su prevelike, a i živući su organizmi – radi čega je nemoguće da je jedna mačka istovremeno i živa i mrtva.
Brojne su šale nastale na temelju Schrödingerove mačke, izdvojili smo bolje
Sad kad smo objasnili da ovaj paradoks nije osmišljen radi podupiranja kopenhaške interpretacije kvantne mehanike, te time ispravili nepravdu, možemo proslaviti Schrödingera nekim od najboljih fora s interneta. Ovih pet je, između ostalog, naveo Independent:
– Schrödinger’s cat walks into a bar. And doesn’t. (@OxfordEdScience)
– The Google Doodle today both is and isn’t about Schrödinger’s cat. (@bengreenman)
– Curiosity may have killed Schrodingers’ cat (@redhatopen)
– It’s not every day you get to make weak jokes about Schrodinger on Twitter. And at the same time, it IS.(@thatjoeden)
– Every time I hear a joke about Schrödinger’s cat a little part of me dies and simultaneously doesn’t die. (@GeorgeGavin1)
– Wanted: Schrodinger’s cat. Dead and alive. (@Stahnnley)
Sljedeća je s Twittera. Za New Yorker ju je napravio Benjamin Schwartz.
Cartoon by Benjamin Schwartz in this weeks issue of the New Yorker magazine. #Schrödinger pic.twitter.com/LxYvdX1dld
— Schrödinger's Cat (@Schrody_Cat) March 25, 2015
