Europska godina mladih ulazi u svoju završnicu: Dubravka Šuica nam je otkrila što je sve učinjeno

Danas se održava konferencija ‘Europska godina mladih 2022. – Iskoristi priliku’. Riječ je ključnom događaju u okviru Europske godine mladih koji je pokrenut na inicijativu Europske komisije. Tim smo povodom razgovarali s Dubravkom Šuicom, potpredsjednicom Europske komisije za demokraciju i demografiju. Doznali smo što se sve postiglo u Europskoj godini mladih, kao i planove za iduću godinu.

Dubravka Šuica, potpredsjednica Europske komisije za demokraciju i demografiju | foto: srednja.hr

Danas se održava ključni događaj kojim će se Europska godina mladih obilježiti u Hrvatskoj. Riječ je o konferenciji ‘Europska godina mladih 2022. – Iskoristi priliku‘. Dubravka Šuica, jedna od sudionica konferencije te potpredsjednica Europske komisije za demokraciju i demografiju, tim nam je povodom predstavila aktivnosti koje su poduzete za boljitak mladih u Europi i Hrvatskoj. Najavila je i neke planove za iduću godinu. Doznali smo, između ostalog, da će 2023. godina biti posvećena ulaganju u vještine i znanja mladih, kao i ostalih građana.

Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen 2022. godinu proglasila je Europskom godinom mladih. Što je to Komisija ostvarila za mlade ove godine i koje još inicijative planirate?

Kroz Europsku godinu mladih Europska komisija htjela je da se mladi aktivnije uključe u kreiranje politika Europske unije koje se odnose na okoliš, obrazovanje, kulturu – ali i na sva ostala područja koja utječu na život mladih. Program europske godine mladih stvarao se zajedno s mladima. Glavni cilj bio nam je podržati mlade kao aktivne i angažirane građane. Zato su akcije u sklopu Europske godine mladih podijeljene u nekoliko tematskih cjelina: europske mobilnosti u obrazovanju; zapošljavanja i uključenosti u tržište rada; zelene tranzicije; i solidarnosti s Ukrajinom.

Ove smo godine pokrenuli više od 120 inicijativa za mlade i podržali više od 4500 aktivnosti u Europskoj uniji. Pokrenuli smo inicijativu sađenja 3 milijarde stabala kroz 32 događanja u 21 državi u Europi, a organizirali su je mladi za mlade.

Europska godina mladih usmjerila je našu pažnju na probleme i ideje mladih, što je bilo osobito važno nakon pandemije COVID-a 19.

@srednja_hr Na koji EU projekt se vi želite prijaviti? Više o Europskoj godini mladih čitajte na portalu srednja.hr, preko linka u opisu profila! #eu #europeancommission #ec #europe #europa #mladi #obrazovanje #erasmus #discovereu #hrvatska #učenici #škola #studenti #faks ♬ Piano music(806606) – Draganov89

Možete li istaknuti neku inicijativu za mlade u Hrvatskoj?

U Hrvatskoj Europska unija stvarno aktivno podupire mlade. Od 2021. financirali smo 259 projekata ukupne vrijednosti 11 milijuna eura. Za Erasmus+ primili smo od 2021. iz Hrvatske čak 326 prijava za projekte u ukupnom iznosu od 19 milijuna eura.

Moram istaknuti inicijativu ALMA (Aim, Learn, Master, Achieve) koju smo također pokrenuli tijekom Europske godine mladih 2022. Usmjerena je na mlade u dobi od 18 do 30 godina u najnepovoljnijem položaju – nezaposlene, koji se ne školuju i ne osposobljavaju iz osobnih ili strukturnih razloga kao što su invaliditet, dugotrajna nezaposlenost, nedovoljna uspješnost u školi, manjak strukovnih vještina…

Za 2022. izdvajam i projekt mladih u kojem sudjeluje 10 hrvatskih srednjih škola pod nazivom „Budućnost Europe: Europska godina mladih”. U njemu sudjeluje 4300 hrvatskih učenika srednjih škola, a raspravljaju o svemu s čime se suočavaju njihove zajednice i predlažu konkretna rješenja iz svoje perspektive. Demokratsko odlučivanje u malom.

Dubravka Šuica, potpredsjednica Europske komisije za demokraciju i demografiju | foto: srednja.hr

Europska godina mladih 2022. skoro je iza nas. Možete li nam reći na kojim će temama biti fokus Europske unije u idućoj, 2023. godini?

Dakako da smo već okrenuti i ka 2023. godini, za koju je Predsjednica Europske komisije Ursula svon der Leyen u svom govoru o stanju Unije sad u rujnu predložila da postane Europskom godinom usavršavanja i vještina, i u kojoj ćemo nastaviti ulaganja u vještine i znanja mladih, ali i svih ostalih naših građana.
Sve to radimo da bismo osnažili tržište rada Europske unije i učinili ga kompatibilnim s aktualnom ekonomskom i socijalnom trenutku. Naravno, moramo voditi računa o inovacijama, robotici, umjetnoj inteligenciji te o digitalnim i zelenim prioritetima, ali i učiniti zanimanja na poslovima skrbi privlačnima. Ne smijemo zaboraviti rastuće potrebe svih europskih tržišta rada koje su posljedica dužeg životnog vijeka nas Europljana.

Po prvi put u Europskoj komisiji uspostavljen je portfelj demokracije i demografije, i Vi ste ga dobili priliku voditi. Iz uloge potpredsjednice Europske komisije za demokraciju i demografiju, kako komentirate pad stanovništva u odnosu na popis iz 2011. godine?

Pad stanovništva nažalost se bilježi i u drugim državama članicama. Broj rođenih skoro pa svugdje izuzetno je nizak. Ne smijemo dopustiti da europske regije koje se suočavaju s problemom masivnijeg opadanja stanovništva odumru. Upravo suprotno – naša je zadaća, kako s europske, tako i s nacionalne razine, sve učiniti da ta područja učinimo atraktivnima i dinamičnima zahvaljujući zelenoj i digitalnoj tranziciji koje pružaju brojne nove mogućnosti, ali i pametnim korištenjem EU fondova.

Od posljednjeg cenzusa Hrvatska je pristupila Uniji te su mladi, primjerice, dobili prilike za studiranje i rad u inozemstvu. Posljedica toga je da se određeni broj regija u EU, pa tako i u Hrvatskoj, pustoši – te da na tim mjestima ostaje redovito starije stanovništvo, a usluge – bila to pošta, škola, vrtić, dućan ili javni prijevoz – polako se smanjuju jer više nemaju koga opsluživati.

Mi u Europskoj komisiji punom parom provodimo Dugoročnu viziju za ruralna područja, a kroz nekoliko mjeseci predstavit ću novu inicijativu s povjerenicom za regionalni razvoj Elisom Ferreirom upravo o tome kako zadržati i privući talente u regije i države EU koje se suočavaju s opadanjem stanovništva.

Na koji je način portfelj demokracije i demografije povezan s Konferencijom o budućnosti Europe za koju ste bili zaduženi? I koliko je Konferencija bila uspješna?

Portfelj demokracije i demografije svakako se dobrim dijelom bavi i mladima, a upravo njih smo doista aktivno uključili u proces Konferencije – činili su 1/3 sudionika panela građana u sklopu Konferencije. Glavna odlika procesa Konferencije bila je njegova inkluzivnost, obuhvatili smo starije i mlađe građane.
Ono što ja od samog početka procesa Konferencije govorim je da će se uspjeh Konferencije mjeriti onime što možemo konkretno isporučiti našim građanima. Konferencija je rezultirala s 49 prijedloga i više od 320 mjera. Mi kao Komisija smo se u potpunosti obvezali da ćemo razmotriti prijedloge građana i doista ih uzeti u obzir. Na tome već radimo – na primjer kad je u pitanju funkcioniranje naših demokratskih institucija.

Komisija će sada omogućiti panelima građana, sastavljenima od nasumično odabranih građana koji odražavaju raznolikost i demografiju Europe, da razmatraju europske politike i daju preporuke. Prvi od takvih panela bavit će se problemom ostataka hrane i započet će do kraja godine.

Konferencija će biti jedan od glavnih pokretača nadolazećeg programa rada Komisije za 2023. jer se u govoru o stanju Unije kojega je u rujnu održala predsjednica von der Leyen čak 13 najavljenih ključnih inicijativa za iduću godinu može povezati s prijedlozima građana koje smo dobili tijekom trajanja Konferencije.

Poseban naglasak govora o stanju Unije bila je najava nove inicijative o mentalnom zdravlju. Time Komisija ostvaruje rezultate u novom području politike na kojem su građani tijekom Konferencije tražili europsko djelovanje. Također, nedavno smo usvojili i Europsku strategiju za skrb koja je isto tako jedan od prijedloga Konferencije.