Evo gdje se nalaze Hrvati na popisu svjetskih pijanaca
Da je u Hrvatskoj alkohol važan dio svake zabave, ali i sastavni dio svakodnevnice većine domaćeg stanovništva, nije nikakva tajna. No, kako Hrvati i konzumacija alkohola kotiraju na svjetskoj ljestvici, teže je procijeniti uz ozbiljnu konkurenciju. Velike su razlike u kulturama diljem svijeta, pa se tako razlikuju i navike ispijanja alkohola.
vancouversun.com
Kada se govori o mladima i ispijanju alkohola, Hrvati zauzimaju treće mjesto u usporedbi s 36 zemalja, prema podatcima European School Survey Project on Alcohol and Other Drugs (ESPAD), odnosno organizacije koja u četverogodišnjim razmacima na reprezentativnom uzorku istražuje navike mladih u kontekstu različitih poroka. A kako stoje Hrvati kada se uzme u obzir čitava populacija i sve zemlje u svijetu, čini se da ponovno zauzimaju visoko mjesto, prenosi thedailyviz.com.
Podatci Svjetske zdravstvene organizacije pokazuju da postoji velik nesrazmjer u navikama ispijanja alkohola diljem svijeta. U nekim državama poput Južne Koreje, postoje razlike u konzumaciji alkohola među muškarcima i ženama. Tako u Južnoj Koreji muškarci su među najvećim potrošačima u čitavom svijetu kada se govori o alkoholu, naime konzumiraju u prosjeku 78 grama dnevno – što je gotovo dvostruko više od svjetskog prosjeka. Žene u Južnoj Koreji s druge strane, uklapaju se u svjetski prosjek ispijanja alkohola.
Različiti se parametri uzimaju u obzir kada se prate navike ispijanja alkohola, pa se u ovom istraživanju pazilo i na uvoz, izvoz i trgovinu, kao i vrstu alkoholnog pića koje se pije uz uobičajen parametar prosječne konzumacije alkohola po glavi stanovnika. Kada se takva, potpunija slika uzme u obzir, Južna Koreja više nije u svjetskom vrhu, već se nalazi na 35. mjestu u konkurenciji od 196 zemalja svijeta, jer se godišnje prosječno popiju 9,3 litre alkohola po stanovniku.
U Bjelorusiji je, s druge strane, situacija nešto drugačija, jer se smjestila na prvo mjesto u svijetu, s godišnjim prosjekom od 17,3 litre alkohola po stanovniku. No, nije ni Hrvatska puno bolja – nalazi se na četvrtom mjestu, s godišnjim prosjekom od 12,19 litara po glavi stanovnika godišnje. Ispred Hrvatske smjestila se već spomenuta Bjelorusija na prvom, Litvanija na drugome mjestu, s godišnjim prosjekom od 12, 66 litara po stanovniku i Češka, s prosjekom od 12,43 litre po stanovniku godišnje.
Hrvatska je i u velikoj prednosti pred susjedima – Slovenija se nalazi na 19. mjestu, s godišnjim prosjekom po stanovniku 10,61 litre alkohola. u Bosni i Hercegovini situacija je potpuno drugačija, s godišnjim prosjekom od 4,64 litre po stanovniku, smjestila se na 91. mjesto. Srbija se nalazi na 32. mjestu svjetske ljestvice, s godišnjim prosjekom po stanovniku od 9,56 litara. Italija se, pomalo neočekivano, smjestila između BiH i Srbije na svjetskoj ljestvici – na 62. mjesto, s godišnjim prosjekom od 6,98 litara po stanovniku.
Podatci pokazuju i razlike u određenim regijama, pa tako na zapadu Europe – osobito u Francuskoj i Portugalu, stanovnici piju naviše vina i piva, pogotovo u Njemačkoj i Austriji. Istočna je Europa s druge strane, specifična po pićima s većim postotkom alkohola, najviše Rusija, Bjelorusija i Bugarska.
