Evo kako bi milenijalci i generacija Z riješili 10 svjetskih problema da su na vlasti

Veliko istraživanje pokazalo je kako bi generacija Z i milenijalci riješili svjetske probleme da su trenutno na vlasti. Ovaj rad obuhvatio je više od 2,3 milijuna sudionika iz 187 zemalja. Kroz dijaloge i ankete, generacije u dobi od 20 do 30 godina podijelili su svoje stavove, ideje i strahove oko svoje budućnosti, ali i budućnosti svijeta nakon pandemije COVID-19.

Pexels Canva Studio Millennials Photos

Trenutno se u svijetu najviše spominju četiri generacije – Baby Boomersi te generacije X, Y i Z. Upravo nad posljednje dvije provedeno je veliko istraživanje koje je obuhvatilo više od 2,3 milijuna ljudi iz 187 zemalja diljem svijeta, a rezultati su predstavljeni u radu pod nazivom “Davos Lab: Plan oporavka mladih”. Fokus istraživanja je bio ispitati kako bi milenijalci i generacija Z u dobi između 20 i 30 godina riješili 10 ključnih svjetskih problema, a ovo su njihove ideje.

Svesti emitiranje stakleničkih plinova na ‘nulu’ do 2050.

Većina smatra da će u budućnosti čovječanstvo pogoditi još teže pandemije od korone ako se nešto ne napravi po pitanju klimatskih promjena. Stoga će 75 posto ispitanih dati svoju podršku političkim strankama koje će raditi konkretne poteze kako bi se smanjio utjecaj na klimatske promjene. Strogo se zalažu za “net-zero” politiku koja obuhvaća smanjenje globalnih emisija stakleničkih plinova do 2050. godine te u tome vide spas za nadolazeće generacije.

Uvesti porez bogatima

Gotovo polovica mladih anketirani ljudi rekli su da se osjećaju nedovoljno vješti za posao koji bi trebali obavljati, a gotovo četvrtina riskirala bi odlazak u dug ako se suoči s neočekivani medicinskim troškovima. Tržište rada je krhko što zahtjeva od vlada da povuku odlučne mjera kako bi se taj trend obrnuto, a to uključuje uvođenje globalnog poreza za bogate te kroz porezne kredite tvrtkama, investitorima i radnicima kako bi se smanjio jaz između bogatih i siromašnih.

Skinuti stigmu s mentalnog zdravlja

Zbog pandemije cijeli svijet je bio zatvoren što je dovelo do tihe pandemije mentalnog zdravlja ljudi, pogotovo kod mladih. To zahtijeva velika ulaganja za sprječavanje i rješavanje stigme povezane s tim. Više od 98% ispitanih sudionika smatra da je pristup mentalnom zdravlju temeljno ljudsko pravo i vlade moraju svima zajamčiti jednak pristup uslugama ako im je mentalno zdravlje narušeno.

Težiti svjesnoj potrošnji

Trenutni rast stanovništva i promjene načina života zahtijevaju transformaciju kako bi se osiguralo očuvanje resursa za buduće naraštaje. Smatraju da svjesna potrošnja nikada nije bila važnija te da djelovanje prema svjesnom potrošaču zahtijeva odvajanje gospodarskog rasta od utjecaja povezanih s proizvodnjom i potrošnjom. Gotovo polovici ispitanih je kod kupovine najvažnija cijena proizvoda, ali zato većina drži vlade odgovornima za uvođenje održivih politika u obliku proizvodnje.

Proširiti digitalnu pismenost

Pojavom društvenih medija pojavilo se i sve više dezinformacija, pogotovo one ciljanog tipa te se stvorio prostor u kojemu vlada mržnja i podjela koja se kasnije prenosi u društvo. Gotovo 40 posto ispitanika širenje dezinformacija i lažnih vijesti smatra najvećim problemom, nakon čega slijede pitanja oko privatnosti na društvenim mrežama. Stoga se, kako bi se resetirali gospodarski, društveni i okolišni sustavi, moraju poduzeti koraci za sprječavanje zloupotrebe i nanošenja štete na mrežnim prostorima, a korisnicima omogućiti otvorenu razmjenu ideja i uključivanje u konstruktivan dijalog.

Javno zdravstvo mora biti prioritet

S novijim varijantama COVID-19 koje doprinose ponovnom pojavljivanju slučajeva i sve većim opterećenju zdravstvenih sustava, vlade se moraju obvezati da će obuzdati COVID-19. Međutim, bit će potrebni napori da se povrati povjerenje javnosti, kao i transparentni i održivi programi za okupljanje sredstava za jednake i pristupačne zdravstvene usluge. Većina ih smatra da je vrijeme za resetiranje globalnih zdravstvenih sustava i preusmjeravanje politika koje omogućuju pružanje jedinstvene zdravstvene zaštite.

Stvoriti sigurno okruženje na javnim prostorima

U istraživanju se pokazalo da se tek 2.1 posto, osim kod kuće, na poslu i u školi, osjećaju sigurnima na ulici, što milenijalci i generacija Z smatraju velikim problemom. Tu naglašavaju kako se pogotovo žene osjećaju izrazito nesigurno na javnim prostorima, kao i pripadnici LGBTQ+ skupina te Afroamerikanci. Naglašavaju kako je potrebno uložiti napore kako bi se taj problem riješio što prije kako bi se ljudi diljem svijeta mogli slobodno kretati bez straha da će im netko fizički nauditi na ulici.

Digitalni pristup je osnovno ljudsko pravo

Mladi se zalažu za otvoreni pristup internetu, posebice za onaj dio globalnog stanovništva koji je u potpunosti uskraćen za pristup globalnoj internetskoj mreži. Zahtijevaju da se što prije krene u povezivanje 3.6 milijardi ljudi koji su internetski nepovezani s ostatkom svijeta ako se globalno želi resetirati gospodarske, društvene i ekološke sustave. Skoro 90 posto ispitanika smatra da bi digitalni pristup trebao biti temeljno ljudsko pravo, a što smatraju ključnim za postizanje održivog razvoja do 2030. godine bez da itko bude izostavljen iz tog procesa.

Mijenjati dosadašnju agendu politike

Mladi ljudi generacije Z i milenijalci smatraju da je za svaki aspekt situacije u svijetu u kojoj se danas nalazimo odgovorna politika onih na poziciji vlasti. Kao najveći problem u povjerenju prema politici vide korupciju, surovost i ustajalost vodećih politika. Pokazalo se da mladi više vjeruju umjetnoj inteligenciji nego živom čovjeku kada se radi o važnim političkim odlukama koje utječu na globalno stanovništvo.

Stvoriti preduvjete za iduće, naprednije generacije

Etika uporabe tehnologije mora se staviti u prvi plan kod ekološkog, društvenog i upravljačkog odlučivanja. Ovo se smatra ključnim za iduću generaciju koja će kroz svoje razvijanje tehnologije i inovacija samo potvrditi potrebu za stvaranjem održivog svijeta.