Evo što bi Hrvatska trebala postići u školstvu do 2025. godine: O tome se priča na europskoj razini
Imamo inflaciju superodlikaša, neke skupine prerano odustaju od škole, a digitalne vještine nisu na razini. Sudbina je to Hrvatske, ali i drugih država članica Europske unije. Upravo su se zato europski ministri obrazovanja na zadnjem sastanku dogovorili da do 2025. godine neke stvari treba riješiti. Izdali su dva dokumenta, jedan o školskom uspjehu, a drugi o digitalnom obrazovanju.
Državni tajnik Ivica Šušak (lijevo)
Foto: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
Ministri obrazovanja država članica Europske unije sastali su se u Bruxellesu, a nas je predstavljao državni tajnik Ivica Šušak. Na sastanku su, kako su izvijestili iz Ministarstva znanosti i obrazovanja, usvojena dva dokumenta.
Moramo razviti strategiju za školski uspjeh
Prvi se dokument odnosi na razvoj strategija za postizanje školskog uspjeha, a drugi na potporu dobrobiti u digitalnom obrazovanju. Vijeće europskih ministara obrazovanja donijelo je neke preporuke za zemlje članice, pa tako i Hrvatsku. Do 2025. bi bilo poželjno razviti strategiju za školski uspjeh kako bi se smanjili učinci socio-ekonomskog statusa na ishode učenja. Naglasak će biti na promicanju inkluzive te smanjivanju ranog napuštanja školovanja kao i, generalno rečeno, školskog neuspjeha.
Škole bi trebale razviti univerzalan pristup koji će se primjenjivati među svim učenicima na jednak način. Ovo nije prvi put, naglasimo, da EU adresi problem ranog napuštanja školovanja. Ove preporuke ministara podržava i Mariya Gabriel, povjerenica Europske komisije za inovacije, istraživanje, kulturu, obrazovanje i mlade, koja je istaknula da su podaci o učenicima koji odustaju od školovanja na razini EU – i dalje zabrinjavajući.
IZAZOVI S UČENICIMA IZ UKRAJINE
Državni tajnik Šušak izvijestio je o izazovima vezanima uz integraciju ukrajinskih učenika i mjerama koje se provode kako bi im se olakšala prilagodba. Države članice i dalje će surađivati kako bi pomogle ukrajinskim nastavnicima i učenicima. Mehanizmi koje sada uspostave, rečeno je na sastanku, moći će se primijeniti i na buduće krize s kojima se potencijalno može suočiti europski prostor obrazovanja.
Digitalno obrazovanje treba podići na novu razinu
Alarmantni su podaci izneseni i vezano za digitalno obrazovanje; dok 44 posto Europljana nema temeljne digitalne vještine, u budućnosti će, očekuje se, 90 posto poslova zahtijevati dobre digitalne kompetencije. Osim toga, već se sada ističe da nešto manje od pola europskih poduzeća ima teškoća pri zapošljavanju stručnjaka u IT području.
Vijeće ministara svojih preporukama poziva države članice na jačanje dobrobiti učenika i nastavnika kod oblikovanja nacionalnih politika, strategija i planova glede digitalnog obrazovanja. Trena stjecai nove vještine, znanja, razviti bolji pristup učenju i pučavanju. Bilo bi poželjno, stoji u tim preporukama, uspostaviti digitalna okruženja za učenje unutar kojih se mogu razvijati i međuljudski odnosi.
Komisijska povjerenica Mariya Gabriel progovorila je na sastanku i o dezinformacijama te promicanju digitalne pismenosti. Predstavila je, u tom kontekstu, posebne smjernice za nastavnike i edukaotre. Svrha je tih smjernica pomoći mladima da što bolje identificiraju točne informacije i postanu aktivni građani u digitalnom okruženju. Osim toga, predstavila je i dio etičkih smjernica o upotrebi umjetne inteligencije u podučavanju i učenju.
Najveći projekt u hrvatskom školstvu
Podsjetimo ovom prilikom da je trenutno u tijeku i jedan od najvećih projekata u povijesti hrvatskog školstva, za što smo, između ostalog, dobili i kredit od 25 milijuna eura. U narednih pet godina država će pomoći transformirati sve osnovne škole; od prostorija do resursa, i omogućiti da se nastava svugdje izvodi u jednoj smjeni.
Sve to radi se kako bi osnovne škole mogle nuditi program cjelodnevne nastave, gdje bi učenici imali više aktivnosti, pauza, a domaće bi zadaće obavljali prije nego što se vrate doma. Učenici bi u školi bili do 15 ili 17 sati, ovisno o tome kako roditeljima odgovara.
Sve je još u povojima, a o projektu cjelodnevne nastave ne znamo baš puno. Znamo da će se mijenjati Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnim i srednjim školama, i to u prvom redu upravo zbog prilagodbi koje su potrebne da bi se jednog dana uopće mogla uvesti cjelodnevna nastava.
O tome smo pričali i na našoj konferenciji Obrazovanje na prekretnici, o čemu više možete pogledati u videu ispod.
Portal srednja.hr održao je konferenciju Obrazovanje na prekretnici. Događaj se održao 7. studenog, a kroz sedam panela i četiri predavanja govorili smo o aktualnim izazovima pred kojima se obrazovni sustav nalazi. Više o konferenciji možete pročitati u rubrici Obrazovanje na prekretnici. Pretplatnici portala srednja.hr, bilo mjesečni ili godišnji, cijelu konferenciju još uvijek mogu pogledati online. Kako biste pogledali snimke s konferencije, pretplatite se putem ove poveznice i postanite dio naše zajednice. Snimke će biti vidljive u rubrici srednja.hr+. O svim pogodnostima pretplate pročitajte ovdje.
