Evo u kojoj su Hrvatskoj županiji najviše, a u kojoj najniže plaće
Prosjećna neto plaća u prvom kvartalu 2014. godine iznosila je 5 346 kuna, što ukazuje na blagi pad u odnosu na prethodni kvartal, odnosno posljednji u 2013. godini, kada je iznosila 5 382 kuna. Međutim, ako se pribroje bonusi i božićnice, dolazi se do prosjeka 5 408 kuna. Ne pretjerano iznenađujuće, kada je riječ o županijama najviše prosječne plaće su u Gradu Zagrebu, točnije 14 posto iznad prosjeka, dok je na začelju Brodsko – posavska županija s 19 posto nižim plaćama od prosjeka. Donosimo i razlike u plaćenosti prema stupnju obrazovanja, spolu, zanimanju te godinama iskustva.
Grafikon: MojaPlaća.hr
Prema podacima servisa MojaPlaća.hr, u prvom je kvartalu prosječna mjesečna neto plaća za sva radna mjesta iznosila 5 346 kuna, što je pad u odnosu na prethodni mjereni kvartal, odnosno posljednji u 2013. Tada je prosječna plaća bila 5 382 kune. No kada se uračunaju, bonusi te božićnice koje su u međuvremenu isplaćene, dolazimo do prosječne mjesečne plaće 5 408 kuna.
Jedini Zagreb s plaćama iznad prosjeka
Gledano prema županijama, očekivano ljestvicu predvodi Grad Zagreb, gdje su plaće čak 14 posto više od spomenutog prosjeka. Ova županija je i jedina čije plaće prelaze hrvatski prosjek.
Po visini plaća slijedi Zagrebačka županija, unutar koje su plaće tri posto niže od prosjeka, dok je Istarska na trećem mjestu s šest posto nižom plaćom od 5 408 kuna.
Ipak, ono što zabrinjava su razine prosječnih primanja u županijama sa začelja. Najgore je stanje u Brodsko-posavskoj čiji djelatnici imaju 19 posto niža primanja od prosjeka Hrvatske. Nije puno bolji niti u Virovitičko-podravskoj koja ima 18, te Bjelovarsko-bilogorskoj sa 17 posto nižim primanjima od prosjeka Lijepe naše.
Osobe s fakultetom 50 posto bolje plaćene od onih sa srednjom školom
Spomnuti servis je raščlanio prosječna primanja prema još nekoliko kriterija. Prije 20-ak dana smo pisali o tome kako je broj Hrvatica na burzi dosegao obeshrabrujućih 200 tisuća. No i one koje rade, manje su plaćene od pripadnika snažnijeg spola i to u prosjeku za osam posto.
Stupanj obrazovanja uvelike utječe na visinu primanja. Tako osobe sa završenim fakultetom imaju čak 52 posto višu plaću u odnosu na svoje kolege srednjoškolskog obrazovnog nivoa.
Završeni magisterij ili doktorat povećava plaću prosječno za vrtoglavih 107 posto u odnosu na srednju stručnu spremu. Gledano u odnosu na ukupni prosjek 5 408 kuna, osobe s fakultetskom diplomom su 23 posto iznad istoga, a osobe sa srednjom školom 20 posto ispod prosjeka.
Osobe s poslijediplomskim obrazovanjem imaju 66 posto veća primanja od prosječnih za Hrvatsku.
Stranci izdašnije plaćaju od domaćih poslodavaca
Visina plaća zanimljivo ovisi i o vlasničkoj strukturi pojedine tvrtke.
Tako su novčana primanja djelatnicima tvrtki u stranom vlasništvu 16 posto veće od prosjeka, dok su plaće u privatnim kompanijama domaćih vlasnika sedam posto manje od prosjeka, točnije 4 962 kune.
Država je također dobar poslodavac. Naime, plaće u tvrtkama u državnom vlasništvu su tri posto iznad prosjeka, dok su primanja zaposlenih u javnoj i lokalnoj samoupravi za jedan posto veće od prosječnih 5 408 kuna.
Top menagment ima najviše plaće, a tekstil najniže
Prije 20-ak smo dana, na osnovu podataka Državnog zavoda za statistiku, objavili iznose prosječnih plaća po djelatnostima u Hrvatskoj za 2013. godinu. Tako su prema tom službenom izvoru, najviša prosječna primanja zabilježena u djelatnosti promidžbe (reklame i propaganda), a najniža u proizvodnji odjeće.
Slične pokazatelje, ali za dakle prvi kvartal ove godine, nam daju i sa servisa MojaPlaća.hr. Slična djelatnost drugačijeg naziva – top menadžment, ima čak 115 posto veće plaće od prosjeka. Slijede ih djelatnosti telekomunikacija te tehnologija i razvoj s primanjima 71, odnosno 60 posto iznad 5 408 kuna.
Na začelju su po visini primanja, kao i prema podacima DZS-a, djelatnici koji se bave proizvodnjom odjeće. Tako djelatnici u tekstilnoj imaju 40 posto niže plaće od prosjeka, a u kožarskoj 38 posto.
Inače podaci se temelje na preko 10 ispitanika za 220 radnih mjesta u Hrvatskoj.
