Evo za koga su najviše glasali mladi i oni s fakultetom u prvom krugu predsjedničkih izbora
Ove nedjelje održat će se drugi krug predsjedničkih izbora na kojima Hrvati biraju hoće li na toj poziciji ostati Zoran Milanović (SDP i partneri) ili mjesto prepušta Draganu Primorcu (HDZ). Večeras je na HRT-u jedina debata dvojice kandidata, a nedavno je NovaTV objavila za kojeg su kandidata najčešće glasali mladi te oni s osnovnom, srednjom i završenim fakultetom. Milanović je uvjerljivi izbor u svim skupinama.
Glasačka kutija | foto: srednja.hr
Aktualni predsjednik Zoran Milanović u prvom je krugu predsjedničkih izbora osvojio 49,09 posto glasova, dok je kandidat Dragan Primorac dobio njih 19,35 posto. Tko će od njih dvojice biti predsjednik Republike Hrvatske u narednom mandatu doznat ćemo ove nedjelje, kada će na biralištima od 7 do 19 sati trajati drugi krug predsjedničkih izbora. Večeras se s početkom u 20:15 sati na HRT1 održava jedina debata na kojoj će se sučeliti dvojica kandidata.
Najviše mladih biralo je Milanovića
Uoči nje valja podsjetiti kako su u prvom krugu glasali mladi birači, a podatke o strukturi birača nedavno je objavila NovaTV, a prenosi Dnevnik.hr. Mladi birači između 18 i 29 godina najviše su glasali za Milanovića (42,5 posto). Primorac je privukao tek 13,3 posto mladih birača u toj dobnoj skupini. Valja napomenuti i da je Milanović bio dominantni izbor u svim dobnim skupinama.
Kada je riječ o obrazovnoj strukturi postotak onih sa osnovnom školom koji su glasali za Milanovića je 47,3 posto, a Primorca 31,8 posto. Čak 52,8 posto onih s osnovnom školom glasalo je za Milanovića, a 19,6 posto njih za Primorca. Kada je riječ o biračima sa završenim fakultetom, njih 48,4 posto biralo je Milanovića, a Primorca njih 14,5 posto.
– Podaci pokazuju da je Milanović u potpunosti uspio odbaciti uobičajene trendove. Inače istraživanja pokazuju da ljudi koji su iz ruralnijih sredina, koji su konzervativniji ili nemaju fakultetsko obrazovanje su skloniji glasati za HDZ, a ovdje vidimo da to nije bio slučaj. I to pokazuje da i u rodnim i u obrazovnim skupinama i po dobnima dominira. Takve dominacije u našoj politici zapravo nije bilo, rekao je za NovuTV Tomislav Cipek, profesor Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu.
I za Kekin glasalo dosta mladih
Kako su mladi od 18-29 glasali za trećeplasiranu i četvrtoplasiranu kandidatkinju? Prema podacima koje je objavila NovaTV, za Mariju Selak Raspudić glasalo je njih 8,5 posto, dok je Ivana Kekin privukla 20,5 posto mladih birača, najviše nakon Milanovića. Gledano po stupnju obrazovanja, glas za Selak Raspudić dalo je 5,6 posto onih s osnovnom, a za Kekin njih 3,6 posto. U slučaju onih sa srednjom stručnom spremom 8,3 posto glasova išlo je za Selak Raspudić, a 7,1 za Kekin. Nešto viši postotak onih s fakultetom odlučio je glasati za Kekin, u odnosu na Selak Raspudić – 13,6 naspram 11,9 posto.
– Sada se vraćamo na ono što smo prethodno rekli. Ovi rezultati pokazuju uobičajenu sliku. Jedna liberalna kandidatkinja, Kekin, ima kod obrazovanijih stanovnika i mlađih ljudi više glasova nego jedna ipak za nijansu konzervativnija kandidatkinja poput gospođe Selak Raspudić, naveo je Cipek za NovuTV.
Birači po dobi i stupnju obrazovanja | screenshot: NovaTV
