Evo zašto postanemo ljuti i agresivni kad smo gladni
Svi ste sigurno upoznati sa situacijom kada se sasvim pristojan pripadnik ljudske vrste, kad ogladni, pretvara u dokaz da čovjek i majmun imaju zajedničkog pretka. Jeste li vi jedan od njih? Imate li u ekipi jednog takvog? Bilo kako bilo, sva ta agresija, nepromišljenost i netolerancija koja se pojavljuje kada netko nije neko vrijeme jeo, ne znači da je taj ‘loša osoba’. Za to su zaslužni određeni procesi u našem tijelu. iflscience.com objasnili su i koji.
www.dailymail.co.uk
Psihologija gladi
Ugljikohidrati, proteini i masti iz svega što stavimo ‘pod zub’ probavom se pretvaraju u jednostavne šećere (poput glukoze) , aminokiseline i masne kiseline. One hranjive tvari tijelo onda koristi za energiju. Drugim riječima, kao gorivo.
Kako vrijeme prolazi, gorivo se troši. Kada razina glukoze u krvi padne na određeni nivo, mozak to percipira kao po život opasnu situaciju.
Naime, za razliku od većine organa i tkiva u tijelu koji koriste različite hranjive tvari da bi funkcionirali, mozak je, u svakom smislu te riječi, ovisnik o glukozi.
Otprilike kao i ovisnik kada mu ponestane narkotika na koji se ‘navukao’. U nedostatku hrane teško se koncentriramo ili smo nespretni.
Između ostalog, pati i naša mogućnost da se ponašamo prema društveno prihvaćenim normama. Iako smo se možda sposobni suzdržati pred profesorima, lagano ćemo buknuti na cimera ili sestru prijeteći im praznom zadnjom teglom babinog domaćeg ajvara.
Biologija gladi
Osim pada koncentracije glukoze u krvi, još jedan razlog zašto smo agresivni kad smo gladni krije se u načinu kako naše tijelo reagira na taj pad.
Kada razina glukoze u krvi padne na donju granicu, mozak određenim organima naređuje da sintetiziraju hormone koji ju povećavaju. Dva od četiri najvažnija takva hormona su adrenalin i kortizol. Isti oni koji kolaju našim tijelom u najrazličitijim stresnim situacijama, ne samo pod fizičkim stresom ili padom razine glukoze.
Još jedan od razloga zašto su agresija i glad povezani je taj da ih kontroliraju zajednički geni. Jedan od njihovih produkata je neuropeptid Y, kemikalija koja stimulira nagon za hranjenjem djelujući, između ostalog, na tzv. Y1 receptor u mozgu.
Osim što su zaslužni za osjećaj gladi, neuropeptid Y i receptor Y1 također kontroliraju agresiju i ljutnju.
Tako će ljudi s visokom koncentracijom spomenute kemikalije u likvoru biti skloniji takvom ponašanju. Očito su ljutnja i agresija prirodni obrambeni mehanizam protiv osjećaja gladi. No ipak to nije poziv da svoje negativne emocije opravdavate time da ste jako davno jeli.
