Evo zašto slovenski gimnazijalci obožavaju ‘mastan burek’
Od svih karakteristika bureka, slovenski školarci najvažnijom smatraju njegovu masnoću. Štoviše, ne smije biti ‘mastan’ nego ultramastan’. Ovu je osnovna, od mnogih spoznaja, koje je dokučio antropolog Jernej Mlekuž s Instituta za slovensko iseljeništvo SAZU baveći se fenomenom popularnosti ovog orijentalnog brzog jela među mladeži u Deželi. Mlekuž osim jeftinoće, zasitnosti te praktičnosti, navodi kako je burek rašireno jelo i zbog bunta mladeži kontra amerikanizacije, mcdonaldizacije te jugo i balkano fobije. Druge zanimljive spoznaje ovog antropologa donosimo u tekstu.
Slovenski antropolog Jernej Mlekuž se pozabavio popularnošću bureka među slovenskim školarcima. Ovaj član Instituta za slovensko iseljeništvo SAZU utvrdio je da od svih pozitivnih osobina ovog brzog jela, slovenska mladež njegovu masnoću vidi najvažnijom. Ostale spoznaje, koje je Mlekuž povezao i sa širim kulturnim kontekstom, prenosi HINA, a objavljen je u najnovijem broj hrvatskog znanstvenog časopisa Etnološka tribina.
Hvalospjeve o bureku, Slovenci digli na razinu pjesništva
U Deželi, već dulje vremena na cijeni je sve u vezi s burekom! Autor je objavio knjigu “Burek.si? Koncepti / recepti”, internet server i elektronska adresa koji su nazvani po bureku – mesni@burek – postali su stvar prestiža, rasprave se vode na blogu “Dela” “Burek blog”, a vodič Lonely Planet za Ljubljanu naziva ga “taj plebejski, jeftini, masni podlac”.
Izdanje stripa “druge Europe”, one između Albanije, Ukrajine, Litve i Slovenije nosi naziv Stripburek. Njegovo posebno slovensko izdanje “Stripburek” na naslovnici ima jednadžbu u kojoj masnoća od svih drugih kvaliteta jedina ima “snagu” kvadrata.
Čak idu dotle da parafraziraju stihove slovenskog nacionalnog velikana Franca Prešerna tako da ispada: “Kao lijepe su Ljubljančanke na glasu oduvijek, / ali ni jedna nije dobra kao masni (burek)”.
U drugom slučaju, pažnju istraživača na webu privući se slogan na arapskom pismu, pod kojim dešifrira parafrazu “burek je velik”. Burekoljubac je iskoristio popularnost vjerskog izraza “Alah je velik” da bi podigao krila omiljenom orijentalnom jelu od tijesta.
Od svih osobina bureka, masnoća najvažnija
Kao što se može vidjeti, od svih njegovih kvaliteta, fanovi bureka na prvo mjesto stavljaju masnoću. Što je masniji, burek je bolji.
To je suprotno vrlo jakoj propagandi zdravog života, koja je upravo masnoću proglasila Ahilovom petom bureka, a to je “značilo početak pogroma s inkvizicijom i lovom na vještice, uz sav pripadajući spektakl”, kaže Mlekuž.
No, mladim konzumentima je malo što je burek mastan. Oni traže – ultramastan burek, jer ako to nije, jednostavno ne valja.
– Kad dobiješ burek koji vidiš kroz papir, unaprijed znaš da će biti dobar, precizira učenik katoličke škofijske gimnazije A. J.
Njegov kolega iz ljubljanske gimnazije Bežigrad, J. V kaže da je ‘definicija bureka da mora biti mastan’.
Albanske buregdžince bolje od slovenskih
Pobuna protiv torture zdrave hrane, ovdje se spaja s pobunom protiv kulturnog establishmenta. Bureci iz slovenskih pekara nisu dobri jer nisu masni, nego su dobri oni iz kojih se cijedi mast, a takve rade albanski buregdžije.
U buregdžinici u blizini jedne od gimnazija, ključ za kvalitetu-masnoću bureka traže u tome da prezaposlena prodavačica što manje puta tjedno pere ruke. Ako, primjerice, opere ruke četvrtkom, već u petak burek nije tako mastan, smatraju.
– Nesumnjivo je riječ o otporu spram ‘amerikanizacije’ ili ‘mcdonaldizacije, dakle, o suprotstavljanju standardiziranoj, racionaliziranoj, hegemonijskoj američkoj kulturi, o bijegu od dominantne obiteljske strukture prehranjivanja i o bijegu od autoriteta odraslih, kaže Mlekuž.
Otpor nacionalizmu i balkanofobiji
Istodobno, riječ je i o neprihvaćanju jugofobije, balkanofobije i drugih nacionalističkih pojava, što se sve manifestira u diskusijama, komentarima i izjavama na brojnim internetskim stranicama i forumima, do teksta “Burek bi, a džamije ne bi, a??”, ističe Mlekuž.
No sve je to, po Mlekužu, ipak u drugom planu. Sva ta rasprava privjesak je spektakularnom stilu supkulturne komunikacije, koja usmjerava pozornost na sebe, tako da premješta, preokreće i ruši dominantna značenja. Riječ bunt, smatra Mlekuž, kod mladih buregdžija najvjerojatnije treba staviti u navodnike.
– Odgonetavanje tog učeničkog prisvajanja bureka treba tražiti u pristupačnosti, jeftinoći, zasitnosti i, dakako, prvenstveno u “superpopularnosti” bureka. I tek nakon toga nastupaju diskurs zdravog života i ‘bunt’ protiv njega, koji tu dačku potrošnju, prisvajanje i komunikaciju dodatno začinjavaju, zaključuje slovenski antropolog Jernej Mlekuž.
