[FAN FEKT] Osnivač Waldorfske škole rođen je u Međimurju
Više manje su svi čuli za Waldorfsku školu, neki i znaju nešto više o samim principima waldorfske pedagogije. Međutim, manje je poznata činjenica da je Rudolf Lovro Josip Steiner, osnivač Waldorfske škole i antropozofije, rođen 25. veljače 1861. godine u međimurskom selu Donji Kraljevec.
www.rudolfsteineraudio.com
Kako nam objašnjava Wikipedija, Waldorfska škola, odnosno waldorfska pedagogija je sustav obrazovanja i odgoja temeljen na antropozofskim načelima. Ova pedagogija zauzima posve drugačije stajalište od klasične, čije se metode primjenjuju u državnim vrtićima i školama. Glavni cilj ove pedagoške metode je težnja za usklađivanjem djetetovog ‘duhovnog i zemaljskog dijela’, kroz mnogo veću slobodu u odgoju. Njemu se pristupa kao pojedincu čiji se razum, emocije, i htijenje nastoje oplemeniti i razviti kao cjelovito biće.
Nećemo sada ulaziti u rasprave koja je od tih metoda bolja, niti ćemo duboko objašnjavati antropozofiju. Spomenut ćemo tek da naziv dolazi iz grčkog jezika, a znači ‘ljudska mudrost’. Ukratko, to je skup ezoteričnog znanja o duhovnoj naravi čovjeka, svijeta i svemira, teži što većoj nepristranosti, s namjerom uspostavljanja objektivne egzaktne znanosti s područja natprirodnog. Utemeljivet antropozofije, ali i Waldorfske škole, je Rudofl Steiner.
Osnivač Waldorfske škole rođen je u Međimurju
I tu dolazimo do našeg fan fekta. Naime, Rudolf nam je rođen 25. veljače 1861. u Donjem Kraljevcu, malom međimurskom selu u tadašnjoj Austro- ugarskoj monarhiji pod imenom Rodolf Josip Lovro Steiner.
Njegov otac Johann je bio telegrafist na upravo izgrađenopj željezničkoj prugi u Donjem Kraljevcu. 1862. cijela obitelj seli u austrijski Mödling pa u Pottschach gdje Johann postaje vođa željezničke postaje.
1867. Rudolf polazi seosku školu, ali, nakon jednog incidenta u razredu za što učiteljica optužuje Rudolfa umjesto svog sina koji je i bio krivac, Johann odlučuje da sam podučava sina i ispisuje ga iz škole.
Kasnije Rodolf završava realnu gimnaziju u Bečkom Novom Mjestu i upisuje bečku Visoku tehničku školu.
Promoviran je za doktora filozofije, koja ga je uvijek više zanimala od tehničkih znanosti, 1891. u Rostocku. Tema disertacije bila mu je ‘Osnovni problem spoznajne teorije s osobitim osvrtom na Fichteovu teoriju znanosti’, koja je u proširenom izdanju iduće godine i objavljena pod naslovom ‘Istina i znanost. Uvod u filozofiju slobode’.
Priznat samo među antropozofima
Ostavština Rudolfa Steinera uključuje oko 270 zabilježenih ciklusa predavanja, stotine eseja i oko četrdeset knjiga. Ukupna sakupljena djela sastoje se od 360 svezaka na njemačkom jeziku.
Njegov je rad najprihvaćeniji je od strane samih antropozofa. Van tih krugova nije bilo ozbiljnijeg proučavanja Steinerova djela.
