Iako često mislimo da znamo gotovo sve o središnjoj točki našeg organizma, neki novi zanimljivi podaci redovito nas iznenade. Mozak nas uvijek oduševljava svojim savršenim funkcioniranjem, tako da se često pitamo kako je priroda mogla stvoriti nešto takvo – jedinstveno, genijalno i gotovo nepogrešivo. Jeste li znali da je 95% našeg mozga doseglo svoju punu veličinu do 7 godine našeg života?
Vaš mozak ne reagira kad se škakljate sami zato jer zna da ste to vi, tako da se neće smijati.
Mozak nema receptore za bol pa da bol ni ne osjeća. Običnu glavobolju ne uzrokuje stimulacija takvih receptora u mozgu. Živčani završeci koji su odgovorni za bol nalaze se na drugim strukturama u glavi. Osim toga, glavobolje se razlikuju pa je teško da postoji samo jedan razlog za sve vrste glavobolje.
Mozak je, s druge strane, osjetljiv na okuse. Zbog toga će nekom od nas neko jelo biti preslano, a netko drugi će to isto jelo još posoliti.
Prvi osjet koji mozak percipira još kod beba u majčinom trbuhu je osjet dodira.
Nije istina da ljudi koriste samo 10% svog mozga i da je većina mozga neotkriveno područje. Naprotiv, većina našeg mozga nije uspavana i pasivna jer složenije funkcije zahtjevaju aktivnosti većeg djela mozga.
Kad spavate, vaš mozak brani vašem tijelu da radi ono što sanjate. Primjerice, ako u snu padate, vaš mozak vam neće dozvoliti da zaista padnete – toliko je pametan, on zna da samo sanjate! Zanimljivo je i da tek 12% ljudi snove sanja u crno-bijelim varijantama, a svi ostali sanjaju u boji.
Prosječan ljudski mozak teži 1,3 kg, 4 do 6 minuta mozak može izdržati bez kisika prije no što počne umirati, a 8 do 10 sekundi je potrebno da počnemo gubiti svijest zbog gubitka krvi.
Za kraj najoptimističnije, mladima najvažnije – moždane stanice ne odumiru, one se obnavljaju! Moderna znanost govori čak i da se neroni mogu obnoviti. Alkohol NE UBIJA moždane stanice, ali oštećuje vezu između neurona i sinapse.
