Gaf u udžbeniku iz Prirode za 6. razred, profesorica: ‘Ovo je mizoginija i ponižavanje djevojčica’
Profesorica Zlata Đurđević uputila je otvoreno pismo pravobraniteljicama zbog, po njoj, spolne diskriminacije u udžbeniku Prirode za osnovnu školu, koji detaljno opisuje muške spolne organe, dok potpuno izostavlja opis ženskih spolnih organa. Tvrdi da u ovoj formi udžbenik potiče stid i nesigurnost kod djevojčica, ističući ih kao podređene. Đurđević naglašava kako je to primjer mizoginije u obrazovanju, pa i spolne diskriminacije djevojčica, a o svemu se očitovala i Školska knjiga kao izdavač.
Zlata Đurđević, redovita profesorica na Katedri za kazneno procesno pravo na Pravnom fakultetu u Zagrebu, uputila je otvoreno pismo pravobraniteljici za ravnopravnost spolova, pravobraniteljici za djecu i pučkoj pravobraniteljici zbog tvrdnje da se u jednom udžbeniku za osnovnu školu provodi spolna diskriminacija prema djevojčicama.
‘Ženski spolni organ je sramota, ne treba ga spominjati ni crtati’
Naime, udžbenik iz prirode za 6. razred osnovne škole Priroda 6, izdavača Školska knjiga, u lekciji o spolnim organima ljudi detaljno opisuje muške spolne organe, navodeći penis kao vanjski dio spolnih organa, dok je prilikom opisivanja ženskih spolnih organa vulva potpuno izostavljena, kako na crtežu, tako i u tekstu.
– Razlog je jasan. Ženski spolni organ je sramota, ne treba ga spominjati ni crtati. Djevojčice moramo naučiti da se stide svoje vulve, da su podčinjene i podređene, naučiti nesigurnosti i neslobodi, a dječake da su slobodni, dominantni te spolno, a onda i ljudski superiorni te da ‘žene imaju samo unutarnje spolne organe’, kako je odgovorio moj sin – stoji u prijavi za diskriminaciju i mizoginiju koju je na adrese triju pravobraniteljstava – pučkom te onom za djecu i za ravnopravnost spolova, ističe Đurđević u svom otvorenom pismu.
Muški spolni organi prikazani detaljno, za razliku od ženskih
Ovaj udžbenik ima čak sedmero autora, jednog muškarca i šest žena, a u privitku objave koje je Đurđević objavila na svom Facebook profilu stoji kako ženske spolne organe čine jajnici, jajovodi, maternica i rodnica, dok muške spolne organe čine dva sjemenika, dva sjemenovoda, mokraćno-spolna cijev i spolni ud ili penis. Pri tome je, nastavlja, za spolni ud u radnoj bilježnici izričito navedeno da se radi o vanjskom organu muškog spolnog sustava.
– Na slici 5.13 na stranici 79. udžbenika, na kojoj su nacrtani ženski spolni organi, na mjestu vulve je praznina. Vulva je izbrisana iz gradiva i negira se ne samo da je dio ženskog spolnog sustava i vanjski ženski spolni organ, već je i vizualno izbrisana. Riječ vagina se također ne spominje. Mogu samo zamisliti kako se osjećaju ustrašene djevojčice gledajući dvije slike ‘muške piše’ u svoj svojoj veličanstvenosti, dok se pitaju ‘a gdje je moja piša?’, ističe Đurđević te nastavlja kako je u šestom razredu mizoginija kroz prijezir, ponižavanje i spolnu diskriminaciju djevojčica ‘totalna i postavlja čvrste temelje za njihovu rodnu ulogu i buduću rodnu diskriminaciju i rodno nasilje’.
Đurđević posebno poziva pravobraniteljicu za ravnopravnost spolova na očitovanje
Đurđević nastavlja kako u osmom razredu ipak ne možemo više negirati postojanje i vanjskih dijelova ženskih spolnih organa te se malo detaljnije uči da vulva ipak postoji, ali da to ne umanjuje stid žena. Dapače, ističe Đurđević, seksistička edukacija odlazi korak naprijed i tada se već internalizirani osjećaj stida djevojčica zbog toga što imaju vulvu utjelovljuje i eksternalizira kroz učenje i crtanje ‘stidnice’. To je naziv kako se vulva, odnosno ženski spolni organ, naziva u drugim nastavnim materijalima ili u biologiji za 8. razred.
– Nema drugog objašnjenja za negiranje postojanja vanjskog ženskog spolnog organa vulve ili njezino nazivanje sramotnim, patrijarhalnim i mizoginim izrazom u 21. stoljeću. (…) Na to je primarno bila pozvana pravobraniteljica za ravnopravnost spolova i nikakav nedostatak vremena ili djelatnika ne može opravdati neaktivnost i toleriranje ovako teške sistemske diskriminacije kroz patrijarhalnu i misoginu edukaciju o ženskim spolnim organima u osnovnoj školi. To većini nastavnica, autorica, majki i drugih žena može biti normalan diskurs i prihvatljiva edukacija u društvu sa internaliziranim patrijahalnim obrascima u kojem živimo, ali ne i pravobraniteljici za ravnopravnost spolova čiji je ustavnopravni razlog postojanja par excellence uklanjanje diskriminatorne i dehumanizirajuće edukacije učenica i učenika, zaključila je Đurđević.
Školska knjiga oštro demantirala pismo Đurđević, za sve je kriv – kurikulum
U međuvremenu smo dobili i odgovor izdavača, Školske knjige, o čitavoj situaciji. Pojasnili su nam kako se udžbenici izrađuju u skladu s kurikulumom nastavnog predmeta, gdje pritom autori udžbenika ne određuju sadržaje i ne kreiraju samostalno ishode. Oni, napominju, prate smjernice kurikuluma kako bi osigurali da se edukativni materijali usklađuju s obrazovnim ciljevima i standardima koji su propisani. Kurikulum Prirode i Biologije dizajniran je tako da podržava spiralnu nadogradnju znanja, omogućavajući učenicima da postupno, kroz različite obrazovne etape, izgrade čvrste temelje i razumijevanje bioloških koncepata, uključujući reprodukciju i anatomiju čovjeka, dok se u 6. razredu učenici upoznaju s osnovama reprodukcije što postavlja temelje za detaljnije istraživanje u kasnijim godinama.
– Budući da su autorice spomenutog udžbenika većinski žene, da ga je uredila urednica žena, da su glavna urednica kao i direktorica školskog programa također žene, oštro demantiramo navod da je ‘razlog’ zbog kojeg u udžbeniku nisu navedeni svi dijelovi ženskog spolnog organa ‘jasan’ i da je, kako navodi prof. Đurđević – ‘Ženski spolni organ je sramota, ne treba ga spominjati niti crtati. Djevojčice moramo naučiti da se stide svoje vulve, da su podčinjene i podređene, nesigurnosti i neslobodi, a dječake da su slobodni, dominantni te spolno, a onda i ljudski superiorni (…)’. Na prikazu koji gospođa Đurđević smatra spornim nisu označeni svi dijelovi ženskog spolnog organa naprosto zato što usvajanje ishoda propisanog u kurikulumu 6. razreda ne zahtijeva tako detaljan prikaz, rekla nam je izvršna direktorica Školske knjige, Matilda Bulić.
‘Prednost se daje hrvatskim, a ne latinskim nazivima’
Nastavila je kako razumiju da je reakcija možda proizašla iz legitimne zabrinutosti za obrazovanje djece i mladih kao i činjenicu da bi takav prikaz možda mogao dovesti u zabludu neke učenike 6. razreda pa su spremni u sljedećem izdanju udžbenika dodati detaljniji prikaz koji neće opteretiti razumijevanje sadržaja propisanog kurikulumom Prirode u 6. razredu osnovne škole. Posebno su naglasili kako im je svaka povratna informacija važna za kontinuirano poboljšanje obrazovnih materijala.
– Ističemo kako se u 8. razredu detaljnije obrađuje spolni sustav, uvodeći pojmove poput stidnice, zajedničkog naziva za vanjske ženske spolne organe, (s naglaskom na razumijevanju funkcija tih organa umjesto na njihovom detaljnom imenovanju) kao što je vidljivo i na poveznicama na materijale nakladnika Profil Klett koje je gospođa Đurđević također priložila svom osvrtu. Isti se pojam koristi i u udžbenicima nakladničke kuće Alfa. Dakle, pojam stidnica koristi se u svim udžbenicima hrvatskih nakladnika jer se u udžbenicima prednost daje hrvatskim, a ne latinskim nazivima. U srednjoškolskom se obrazovanju (u 2. razredu), kurikulum nadograđuje detaljnijim proučavanjem građe vanjskih i unutarnjih spolnih organa pa se na prikazima vide i svi ostali dijelovi ženskog spolnog organa kao i njegov smještaj, rekla nam je Bulić.
Jedna lekcija ne smije biti osnova za tako oštre osude obrazovnog sustava
Naglasila je i razumijevanje važnosti transparentnosti i dijaloga, na čemu zahvaljuju gospođi Đurđević na njezinom tumačenju i drugačijem pogledu na odabrani slikovni prikaz, ali smatraju da jedna lekcija nipošto ne smije biti osnova za tako oštre osude cjelokupnog obrazovnog sustava. Istaknula je i kako razumiju i cijene različite perspektive koje svatko donosi u ovu važnu raspravu te pozivaju i na širu raspravu o kurikulumima koji su ključni obrazovni dokumenti.
– Naše je zajedničko nastojanje da odgojimo generacije mladih koji su informirani, osnaženi i spremni za izazove budućnosti. Zajedno možemo osigurati da naše obrazovanje odražava vrijednosti poštovanja, razumijevanja i jednakosti za sve, rekla je Bulić.
