Gimnazija koju je pohađala i u njoj predavala ministrica Divjak, odbila sudjelovati u eksperimentalnoj ‘Školi za život’
Istekao je rok javnog poziva školama za prijavu u eksperimentalni program ‘Škola za život’. Programom je predviđeno da će u eksperimentu od jeseni sudjelovati 50 osnovnih i 30 srednjih škola, a ministrica Blaženka Divjak još prekjučer je izvijestila da se prijavilo 90 škola iz cijele Hrvatske, za što kaže da je “više nego što trebamo”. Prema današnjim neslužbenim podacima, do isteka roka se prijavilo ukupno oko 180 škola. Mi smo odlučili provjeriti kakvo je u tom pogledu stanje na terenu u nekima od osnovnih i srednjih škola u Hrvatskoj. I došli smo do zanimljivog saznanja da se Prva gimnazija Varaždin koju je pohađala ministrica Divjak, a kasnije u njoj i predavala, odbila prijaviti za sudjelovanje u eksperimentalnom programu.
Istekao je rok osnovnim i srednjim školama za prijavu u eksperimentalni program ‘Škola za život’. Prema programu, predviđeno je sudjelovanje 50 osnovnih i 30 srednjih škola. Škole koje su se prijavljivale, trebale su priložiti suglasnost Školskoga odbora, osnivača škole, Učiteljskog/Nastavničkog vijeća, Vijeća roditelja, a potrebno je bilo priložiti i motivacijsko pismo.
Ministrica Blaženka Divjak prekjučer je izjavila kako s eksperimentalnim programom sve ide po planu.
– Imamo prijavljenih 90 škola iz cijele Hrvatske, što je više nego što trebamo i što će nam omogućiti da imamo izbor prema propisanim kriterijima, rekla je Divjak dodajući da Ministarstvo nakon izbora škola još intenzivnije kreće s edukacijom nastavnika u tim školama.
S obzirom na predviđen broj škola za sudjelovanje u programu i brojku prijavljenih škola koju je ministrica podijelila s javnošću, ostaje nejasno misli li MZO u eksperimentalni program uključiti sve prijavljene škole, bez obzira na kriterije poziva i reprezentativnost uzorka škola.
Gimnazija koju je pohađala i u kojoj je predavala ministrica Divjak neće sudjelovati u eksperimentalnom programu
Posljednji dan javnoga poziva školama, nazvali smo nekoliko ravnatelja osnovnih i srednjih škola i s njima provjerili jesu li se njihove škole odlučile prijaviti za ‘Školu za život’.
Među njima i Prvu gimnaziju Varaždin, koju je pohađala ministrica Blaženka Divjak, a u kojoj je potom i predavala. No, ipak se ta škola nije odlučila prijaviti za ‘Školu za život’, a zašto je tomu tako, široko nam je obrazložila ravnateljica.
– U ovom trenutku fokus svih djelatnika Prve gimnazije Varaždin je na ispunjavanju ugovornih obveza preuzetih ulaskom u projekt e-Škole i početkom druge faze edukacije svih nastavnika koja je dinamična i vrlo zahtjevna (od webinara, do masovnih online tečajeva i radionica kod nas u školi) i događa se upravo sada i u sljedećih nekoliko mjeseci, kao i na uvođenju i testiranju Sustava za informatizaciju poslovanja ustanove (SIPU) za koji smo odabrani kao jedna od prvih sedam škola u Hrvatskoj, također u sklopu projekta e-Škole. Također, u sklopu istog projekta ovih dana se uređuje Regionalni obrazovni centar u našem prostoru. Završavamo dva višegodišnja i velika Erasmus+ projekta i domaćini smo mobilnosti u travnju. Provodimo svoju internu edukaciju nastavnika o hibridnom učenju. Početkom školske godine smo dogovorili mnogobrojna događanja upravo u mjesecima koji su pred nama, možete pratiti našu web ili Facebook stranicu. Svaki naš djelatnik, nastavnici, ali i administrativno osoblje, izuzetno je angažiran na nekom od tih projekata i u nekoj edukaciji.
Kada je bio objavljen javni poziv za uključivanje škola u eksperimentalni program „Škola za život“, ali već i prije, obavili smo više krugova konzultacija na svim našim školskim vijećima i ozbiljno i odgovorno smo diskutirali na Nastavničkom vijeću, Vijeću roditelja, a iako pozivom nije bilo predviđeno, zanimalo nas je što misli i Vijeće učenika. Svoje je mišljenje dao i Školski odbor škole. Zaključci svih vijeća su bili istovjetni i nismo se prijavili za program. Budući da smo, kao škola, do sada predvodili sve promjene u obrazovnom sustavu i ulaske u sve projekte te ispunjavali zahtjevne zadatke, time i utirali put mnogim drugim školama i dobrim praksama na što smo jako ponosni, ovoga puta smo odlučili da ćemo nastaviti sa intenzivnim radom na svim našim projektima, prijavljivati i nove koje smo pripremili, a u program reforme ćemo se rado uključiti za godinu dana. Ulazak u eksperimentalni program sada značio bi preklapanje mnogih obveza, posebno edukacije nastavnika u sklopu e-Škola i edukacija za provođenje reforme. U konačnici, to bi umanjilo kvalitetu obavljenog posla u svim dijelovima, što ne želimo.
Djelatnici Prve gimnazije Varaždin zdušno podržavaju reformu obrazovnog sustava i na više načina već dulje vrijeme pridonosimo boljoj praksi i novim idejama što je evidentno iz naših, gotovo svakodnevnih aktivnosti i projekata, kao naših malih reformi, u koje nastavnici škole ulažu mnogo svojeg vremena. Podržavamo i sve škole koje su se prijavile za sudjelovanje u eksperimentu i pozitivnog smo stava prema promjenama. Svi se slažemo da je našem obrazovnom sustavu reforma potrebna i spremni smo se za godinu dana maksimalno angažirati.
Ponosni smo što je ministrica Blaženka Divjak bila naša učenica, ali i naša kolegica, profesorica u školi. Zadnjih smo godina jako lijepo i često surađivali u projektima, opsežno nam je obrazložila ravnateljica Janja Banić razloge zbog kojih se Prva gimnazija Varaždin, nije prijavila za eksperimentalni program ‘Škola za život’.
Gimnazija predsjednice Grabar-Kitarović želi u eksperimentalni program
S druge strane, gimnazija koju je pohađala predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović prijavila se za eksperimentalni program. Jane Sclaunich, ravnateljica Prve riječke hrvatske gimnazije potvrdila nam je da se škola odlučila prijaviti za eksperimentalni program. Poslali su dokumentaciju i sada čekaju rješenje Ministarstva.
– Nastavničko vijeće dalo je podršku, samo pet nastavnika bilo je protiv, odnosno 80 posto je bilo za. Iz naše škole dvoje je nastavnika sudjelovalo u Cjelovitoj kurikularnoj reformi i nisam sumnjala da ćemo pristati. Ponosna sam na kolege što su pristali, sretna sam što se s time kreće pa makar to značilo i više posla, rekla nam je Sclaunich i dodala kako je Vijeće roditelja jednoglasno podržalo prijavu za eksperimentalni program.
Nedovoljno vremena za kvalitetnu pripremu za eksperimentalni program
S druge strane, Osnovna škola Vladimira Nazora u Rovinju nije se prijavila – nakon rasprave, Učiteljsko vijeće natpolovičnom je većinom bilo protiv.
– Učitelji smatraju da je nedovoljno vremena za kvalitetnu pripremu za eksperimentalni program u rujnu te da program nije dobro pripremljen. Uz to, stav je kako je nedovoljno priprema za učitelje s obzirom na ono što CKR od njih traži, kazala je ravnateljica Suzana Poropat-Božac.
Ravnateljica splitskog MIOC-a (III. gimnazija) također nam je potvrdila da se Nastavničko vijeće nije odlučilo za prijavu na program.
– O tome smo i prije razgovarali i opći je zaključak da se ne ide u eksperiment zbog učenika i mature. Nije jasno hoće li učenici maturu polagati po jednom programu, a za nju učiti po drugom, rekla nam je ravnateljica Mirjana Matijević.
Nastavnici zagrebačke V. gimnazije tajnim glasovanjem ZA
Ni Osnovna škola Mate Lovraka u Županji neće u eksperimentalni program. Prijedlog nije prošao na Učiteljskom vijeću.
– Imamo pretrpan raspored, puno aktivnosti i događanja u lokalnoj zajednici, a imamo i određena prostorna ograničenja, rekao je Marijan Oršolić, ravnatelj škole.
Nasuprot tome, zagrebačka V. gimnazija poslala je prijavu za ‘Školu za život’.
– Prijedlog je prošao na Nastavničkom vijeću i to tajnim glasovanjem. Kolege su bili unaprijed obaviješteni kako bi imali dovoljno vremena za razmatranje. Tajnim glasovanjem dvotrećinskom većinom odlučili smo se za prijavu za sudjelovanje. I roditelji su vrlo pozitivni oko toga te smatraju da nešto treba mijenjati, kazao nam je ravnatelj Tihomir Engelsfeld.
Dodao je kako imaju kvalitetan profesorski kadar iz kojeg je nekolicina nastavnika sudjelovala u prethodnim fazama Cjelovite kurikularne reforme, neki od njih su autori udžbenika, neki u Nacionalnom centru za vanjsko vrednovanje obrazovanja sastavljaju i organiziraju državnu maturu.
– Vjerujemo da smo ozbiljni kandidati i da ćemo to odlično napraviti. Ako budemo izabrani, vjerujemo da ćemo snažno pridonijeti programu, kaže Engelsfeld.
Zagrebački MIOC i II. gimnazija ne stignu istovremeno biti u dva jaka projekta
Ravnateljica Osnovne škole dr. Vinka Žganca iz Zagreba Renata Cindrić kazala nam je kako se škola nažalost nije odlučila za prijavu na eksperimentalni program.
– Nije prošlo na Učiteljskom vijeću, da se mene pitalo pristali bismo, no nažalost nije prošlo, kaže Cindrić.
Zagrebački MIOC (XV. gimnazija) također neće u ‘Školu za život’. Škola trenutačno sudjeluje u projektu E-škole koji im oduzima puno vremena.
– Jednostavno ne stignemo, u sklopu E-škola imamo brojne edukacije, evaluacije i uz 1140 učenika ne stignemo sudjelovati u dva jaka projekta, rekla nam je ravnateljica MIOC-a Ljiljana Crnković.
Iz istog razloga, nije se prijavila niti zagrebačka II. gimnazija. Kako nam je rekao ravnatelj Drago Bagić, Nastavničko vijeće odbilo je prijedlog za prijavu. Naime, škola također sudjeluje u projektu E-škole i nastavnici su maksimalno angažirani u tom projektu.
Ravnatelj Gimnazije ‘Fran Galović’: ‘Priprema programa nije dobro spuštena krajnjem korisniku, previše je upitnika i premalo odgovora’
Marko Brajković, zamjenik ravnateljice Osnovne škole Lovas, potvrdio nam je da odluka o sudjelovanju u projektu nije prošla na Učiteljskom vijeću gdje su svi učitelji upoznati s materijalima iz MZO-a, pristupilo se glasovanju i odluka nije prošla.
Pričali smo i s ravnateljem Gimnazije ‘Fran Galović’ u Koprivnici. O prijavi na program raspravljalo se na razini školskog aktiva i zaključeno je da je premalo informacija o programu da bi se prijavili.
– Dosad smo bili u svakom eksperimentu i jesmo za što skoriju promjenu, no cijela priprema ‘Škole za život’ nije dobro spuštena na razinu profesora u školama, odnosno krajnjeg korisnika. Previše je upitnika, a premalo odgovora, rekao nam je ravnatelj Vjekoslav Robotić.
Manjkavost pripreme i pad entuzijazma
Manjak informacija i previše upitnika, što nam je istaknuo ravnatelj Robotić, spomenulo nam je još nekoliko ravnatelja obrazlažući razloge zbog kojih su njihove škole na kraju odbile sudjelovati u eksperimentu. Neki smatraju i kako sve skupa nije dobro pripremljeno te da je sve na brzinu napravljeno.
Jedna nam je ravnateljica kazala i kako smatra da je propušten vrhunac entuzijazma otprije dvije godine, kada je kurikularna reforma još uvijek bila pod vodstvom Borisa Jokića. Vjeruje kako bi tada odaziv škola na poziv za eksperimentalnu provedbu reforme bio znatno veći.