Gimnazijalac vs. strukovnjak: Pogledajte sučeljavanje o tome koju srednju školu upisati
Gimnazijalac vs. strukovnjak. Neobičan je to format posljednje epizode Redakcija podcasta u kojem su se sučelili naši Duje i Ramona. Svatko od njih naveo je tri razloga zašto upisati gimnaziju, odnosno strukovnu školu. Neki se učenici, posebno sada dok traju upisi u srednju školu, dvoume između to dvoje pa će im izneseni argumenti možda i pomoći.
Duje i Ramona u posebnoj epizodi Redakcija podcasta – gimnazijalac vs. strukovnjak
Foto: srednja.hr
Nova epizoda Redakcija podcasta bila je nešto drugačija nego prijašnje. U jeku prijava za srednje škole, koje završavaju u petak 7. srpnja, u našem studiju sučelili su se Duje Kovačević i Ramona Ščuric, novinari portala srednja.hr. Duje je završio opću gimnaziju, a Ramona strukovnu ekonomsku školu. Svatko od njih ponudio je po tri argumenta zašto upisati jedan ili drugi tip srednje škole.
Tri razloga zašto upisati gimnaziju
U prvom redu, kako je istaknuo Duje, gimnazija je bolji je izbor jer s 14 ili 15 godina koliko učenici imaju kad upisuju srednju, realno ne znaš što želiš raditi u životu. I on se sam premišljao hoće li u računalnu strukovnu školu ili gimnaziju. Odabrao je gimnaziju i to je ispao bolji izbor jer je na kraju završio studij filozofije. Totalnu, dakle, suprotnost od onoga što je mislio da ga zanima nakon osnovne škole. Gimnazija daje opće obrazovanje, možeš se djelomično opredijeliti za jezični, matematički, klasični, prirodoslovni ili opći smjer, ali ne moraš odrediti svoje zanimanje.
Gimnazija, ma koju da odabereš, najbolje te pripremi za maturu i faks. Danas, kada većina ljudi upisuje neki studija nakon srednje, priprema za maturu i opće znanje s kojim će lakše riješiti prijemne je svakako prednost. I ne samo to, oni najbolji učenici mogu na natjecanjima ostvariti sjajne rezultate i postati dobitnici Oskara znanja. To su u pravilu gimnazijalci, a temeljem svojih istaknutih rezultata mogu dobiti priliku upisati se na prestižna svjetska sveučilišta kao što su Cambridge, Oxford ili Harvard.
Na koncu, učenici koji idu u gimnaziju nemaju obveznu praksu. To znači da kao gimnazijalac, iako marljivo učiš i radiš tijekom godine, imaš slobodno ljeto. Možeš ga, ako ti to prilike dozvoljavaju, provesti odmarajući i baveći se hobijima. No, možeš i raditi neki sezonski posao, tako dobiti praksu i zaraditi svoj novac. Učenici u strukovnim školama često preko ljeta odrađuju praksu, a ona nije uvijek plaćena.
Tri razloga zašto upisati strukovnu školu
Kada je u pitanju strukovna škola, kako je rekla Ramona, bolje ju je upisati jer na kraju završene strukovne srednje škole imaš specifično zanimanje. Ako shvatiš da ne želiš na faks nakon srednje, možeš izaći na tržište rada s nekim specifičnim znanjima i vještinama, dok kao gimnazijalac nemaš svoju struku ni zanimanje. U njenom je razredu to od tridesetak kolega učinilo njih dvoje, nakon srednje su se zaposlili u struci, a i Ramona se prisjetila kako je nakon završetka srednje dobila i ponudu za posao. Od nje je odustala jer je upisala studij novinarstva.
No, da strukovna škola ne znači nužno i izlazak na tržište rada nakon četiri godine u školskim klupama pokazuje i Ramona. Ona je upisala studij novinarstva i pet godina studirala. Sad radi kao novinarka. Iako se može naći posao u struci nakon završetka strukovne škole, može se polagati matura i ići na faks, što ostavlja učenicima, kaže ona, više opcija. Kad završiš gimnaziju, više manje, moraš na studij, mišljenja je, da bi imao neku struku.
Na koncu, kako i sama kaže, u gimnaziji je puno širi program i puno širi dijapazon predmeta koje učenici moraju položiti. U strukovnoj školi postoje strukovni predmeti koji nisu lagani, ali, mišljenja je Ramona, strukovnjaci ne moraju stalno biti za knjigom i imaju više slobodnog vremena. Općenito je manji stres, nego li u bilo kojem gimnazijskom programu.
‘Bez struke nema kuće, bez inženjera nema nacrta’
Iako su predstavili oprečne argumente i svatko od njih je ‘favorizirao’ svoj tip srednjoškolskog programa, Ramona i Duje složili su se u jednome. Nema pogrešnog izbora kod odabira srednje škole. Svi su programi i sva zanimanja jednako vrijedna, bitno je samo da učenici upišu ono što uistinu žele.
– Bez struke i strukovnjaka nema ove kuće u kojoj sada sjedimo, ali isto tako bez visokoobrazovanih inženjera ne bi bilo nacrta potrebnih da se ova kuća izgradi, zaključila je prigodno Ramona.
Cijeli podcast, odnosno sučeljavanje gimnazijalac vs. strukovnjak, pogledajte u videu na platformi Youtube ili poslušajte na platformi Spotify.
