Gimnazijalci i profesorica napisali priručnik za debatiranje: ‘Vrlo je malo knjiga koje su napisali učenici za učenike’
Živimo u teškim vremenima kada nam očajno trebaju dobre priče, a mi danas donosimo jednu baš lijepu – gimnazijalci su napisali priručnik za debatiranje. Učenici prirodoslovno matematičkog odjela Gimnazije u Županji su prvo osnovali debatni klub s profesoricom Dubravkom Bilić.
Galerija 2 Fotografija
Otvori
U vrijeme kada većina učenika pokušava što više skratiti vrijeme koje mora provesti u školi ili radeći bilo što vezano za školu, šačica učenika se toliko zainteresirala za debatiranje da su stvorili potrebu za debatnim klubom u školi u kojoj to uopće nije postojalo. Štoviše, spomenuta profesorica Bilić je tek na ljeto 2019. godine prošla edukaciju nakon koje je mogla osnovati i voditi debatni klub.
– Ideja za osnivanjem debatnog kluba zaživjela je kao rezultat poticaja šestorice učenika (Borne Stjepića, Luke Batkovića, Luke Lešića, Hrvoja Korovljevića, Jadrana Klajića, Jasmina Mehičića) prirodoslovno matematičkog odjela Gimnazije u Županji. Motivirani razgovorima o djelima za cjelovito čitanje, dokučili su da im nedostaju specifična znanja kojima bi argumentirali svoje stavove, opovrgavali tuđe, strukturirali govore, produbili sadržaje, učinili stil markiranijim, i još mnogo, mnogo toga. Ozbiljno su osvijestili činjenicu da jezične vještine valja vježbati, usavršavati, dotjerivati. Predviđena satnica iz hrvatskog jezika i književnosti bila je nedostatna za njihove aspiracije, objasnila nam je Bilić.
Debatni klubovi su mnogima omiljena aktivnost u školi, a tako je bilo i ovim učenicima – genijalna šestorka, kako nam ih je opisala njihova (sada već bivša) profesorica. Nakon što su osnovali klub, već su odmah te godine sudjelovali na dvodnevnom NEWB-u u Zagrebu. Nakon što su se vratili doma iz Zagreba, bili su spremni za nova natjecanja. A onda je počela pandemija.
– Bili smo očajni. Toliko želje, poriva za učenjem i stvaranjem, neprocjenjivo iskustvo debatiranja, svijest da činimo nešto svrhovito i sukladno s vrednotama građanskog društva nisu nam dali mirovati. Netko među nama predložio je da podijelimo svoja iskustva s budućim debatantima (zato smo knjigu i nazvali Debitanti debatanti). Budući da je interes za debatu rezultiran obradbom lektirnih djela počeli smo raspisivati teze. Odabrali smo djela koja su, po našemu sudu, bila bogata mogućnošću sučeljavanja stavova i krenuli od Antigone, Hamleta preko Patnja mladog Werthera, Zločina i kazne do Procesa. Naravno, raspisivali smo i teze vezane uz aktualne društvene pojave i procese. Sve to možete pronaći u našemu priručniku, rekla nam je Bilić.
U pisanju priručnika su sudjelovali svih već spomenutih šestero učenika, a naravno pomogla im je i njihova profesorica. Pisanje priručnika je samo po sebi izazov, a pogotovo kada to radite usred pandemije, kada nema ni nastave uživo.
Pisanje za vrijeme pandemije
– Proces planiranja, istraživanja, strukturiranja i pisanja knjige trajao je više od godinu dana. Zadatke smo podijelili po kriterijima znanja, afiniteta i pozicije koju su učenici imali pri debatiranju (prvi, drugi i treći govornik). Budući da su ih bila šestorica, imali smo dva tima Pathos Alfu i Pathos Omegu te je svaki od debatanata napisao jedno poglavlje knjige iz vlastite perspektive u kontekstu debatiranja. Ti su dijelovi bili lako realizirani, međutim, dijelovi, a takvih je više, koji su podrazumijevali interaktivnost učenika bili su, uslijed epidemije, uistinu otežani. Jedan je od učenika bio iz Gunje i to nam je dodatno otežavalo djelovanje. Naravno, ponekad smo osjećali rezignaciju, pitali se imali sve to smisla, hoćemo li ikada ostaviti ,,trag u beskraju”. Tada bismo se međusobno ohrabrivali i nastavljali s radom. Realnost nastave na daljinu tek je jedna od otegotnih okolnosti koja nas je bacala u očaj, priznala nam je Bilić.
Postoje dvije vrste ljudi: oni koje će takva situacija demotivirati, i oni koji će upravo zbog situacije smoći dodatne snage za završiti posao. Naši protagonisti spadaju u ovu drugu skupinu – priručnik ne samo da je izašao u digitalnom obliku, već je i tiskan!
– No, unatoč svemu, znali smo što hoćemo: knjigu u digitalnom, ali i u tradicionalnom obliku. Željeli smo ju gledati, mirisati, pokloniti prijateljima. Izabrali smo za korice i prekrasnu ljubičastu boju. Kraljevsku. Iako tada već maturanti, učenici su bili preplavljeni djetinjom radošću. Tek kad su primili knjigu u ruke postali su svjesni kako je veličanstven cilj koji su dosegli. Kako kaže naša recenzentica: ,,…..vrlo je malo knjiga koje su napisali učenici za učenike.” Zaboravila sam da su se osim izbora boje učenici bavili i dizajnom knjige te implementiranjem fotografija vezanih uz određena poglavlja, istaknula je Bilić.
Profesorica Bilić nam je za kraj rekla kako je knjiga u digitalnom obliku podijeljena onima kojima bi mogla koristiti, što za lektiru, što za debatiranje. Priručnik možete pronaći ovdje, a rečeno nam je isto tako kako su oni posebno važni bili te sreće da su knjigu dobili i u papirnatom obliku!
