[GLAS UČENIKA] Tijekom školovanja postajemo robovi ocjena
Projekt Mladi za budućnost nastao je iz želje i potrebe da se progovori o svim stvarima koji muče jednog prosječnog srednjoškolca. Zatrpani u gomili školskih obaveza, pretrpani nastavnim sadržajima i predmetima za koje moramo biti spremni svaki sat i svaki dan, ostaje nam premalo vremena za ono što volimo ili uopće malo vremena kako bismo otkrili što nas zanima. Upravo iz toga razloga, a i zbog slabe komunikacije među vršnjacima i profesorima, odlučio sam započeti s predavanjima kako bismo otvoreno progovorili o problemima.
Piše: Idejni začetnik projekta Mladi za budućnost je Gabrijel Lukić, učenik trećeg razreda Gimnazije Sesvete i predsjednik Vijeća učenika.
Ben Mullins, Unsplash
Projekt je iznimno dobro prihvaćen, a do sada su održana tri predavanja za učenike i nastavnike Gimnazije Sesvete. U njima se obrađuju i odgovaraju na pitanja koja zaista zanimaju mlade: kako dobiti posao preko školskih praznika, odabrati pravi fakultet, kako podići samopouzdanje, upravljati vlastitim novcem, kako se motivirati i disciplinirati za razne životne situacije, samostalno rješavati probleme u obitelji, društvu i školi, kako odlučiti čime se želiš baviti u životu i mnogo drugih pitanja. Na predavanjima se okupi čak i do 120 učenika koji nakon predavanja odlaze s visokom dozom samopouzdanja jer su se i zabavili, a i iznijeli vlastite primjere za rješavanje problema. Činjenica da predavanja održavaju sami učenici za svoje školske prijatelje, pobudila je veliki interes za predavanjima.
Cilj projekta Mladi za budućnost je potaknuti mlade da kritički promišljaju i napokon ukazati na loše strane obrazovnog sustava. Primjerice, sati razrednika na kojima se zapravo ne radi ništa korisno, bili su poticaj da se iskoristi vrijeme i da učenici okupljeni u istoj učionici govore o onome što bi mijenjali i što treba popraviti.
Posljednje predavanje održano je 29.1.2019. pod naslovom Kako odabrati pravi fakultet? Učenici su saznali koji su im fakulteti dostupni i što nude, kako izračunati bodove i zašto je važno pozabaviti se time i prije završnog razreda. Bit je u tome da ne trebamo juriti za ocjenama iz predmeta koji nam ne idu jer će nam povećanje ocjene donijeti dva ili tri boda od ukupnih 1000 koje možemo ostvariti, a to je zanemarivo. Važnije je usmjeriti se na maturu i na predmete koji su nam potrebni za upis željenog fakulteta. Pametnije je to vrijeme iskoristiti za one stvari koje nas ispunjavaju poput izvannastavnih aktivnosti i različitih projekata koji se nude u školi, a ne mučiti se onim za što nemamo afiniteta.
Primarni cilj svakog učenika trebao bi biti što želim postati, a ne koji fakultet želim upisati. Trebamo se vratiti u djetinju fazu u kojoj smo iskreno i iz srca odgovarali što bismo željeli biti i na taj način kreirati svoju budućnost, a fakultet bi nam u tom slučaju trebao biti samo alat pomoću kojega ćemo usavršiti svoje kvalitete i znanja da jednog dana postanemo ono što želimo. Fakultet nije posljednja destinacija znanja, a ako znaš što želiš, moraš istražiti koji ti fakultet pruža najbolju edukaciju pomoću koje ćeš doći do svog cilja.
Tijekom školovanja postajemo robovi ocjena. One učenike svrstavaju u određene kalupe i stereotipe, a naš obrazovni sustav temelji se na faktografskim podatcima do kojih mi mladi možemo doći samo jednom klikom miša na internetskim stranicama. Profesori nas testiraju različitim ispitivanjima, provjeravaju jesmo li naučili napamet njihova izlaganja, a pri tome ne razmišljaju da su njihovi sati dosadni i da je gradivo prezentirano zastarjelim metodoma. Nerijetko prepisujemo podatke s prozirnica ili prezentacija koje to uopće nisu, samo rijetki profesori zaista ulažu trud u svoja predavanja kako bi nastavu učinili zanimljivijom.
Ako već ne možemo mijenjati sadržaj poučavanja koji je preopširan, možemo barem mijenjati načine poučavanja. Tada bi nastava bila zanimljivija i profesoru i učenicima. Ponekad su nam prepreka i vlastiti roditelji koji u najboljoj namjeri, iz straha da ne upišemo željeni fakultet nemaju razumijevanja za lošiju ocjenu. A na putu odrastanja i u donošenju velikih odluka, upravo bi roditelji trebali biti najveća podrška i ne bi smjeli tjerati učenike da rade ono za što nisu stvoreni ili nemaju afiniteta. Ovakva su predavanja i razgovori prijeko potrebni učenicima, oni žele konkretne odgovore i iskustvo iz prve ruke.
__________________
Na portalu srednja.hr pokrenuli smo rubriku u kojoj dajemo glas vama – profesorima, učenicima i studentima. Ideja je svakog tjedna objaviti članak kojeg nije napisao novinar, a koji se tiče različitih tema kojima se bavimo. Bili učenik, student, prosvjetni djelatnik ili profesor na faksu, rado ćemo vam dati priliku da se i vaš glas čuje. Svoja pisma možete nam slati na mail [email protected].
