Godina dana besplatnih školskih obroka: Doznali smo koliko ih učenika koristi i što se radi s ostacima
Prošlo je godinu dana otkako je Vlada počela subvencionirati obroke u osnovnim školama, sada svaki učenik ima priliku jesti tijekom velikog odmora. Neke škole nude tople obroke, a druge samo hladne zbog nedostatka kuhinje, a javljali su se i problemi bacanja hrane. Prema podacima Ministarstva, broj učenika koji konzumiraju besplatne obroke na mjesečnoj razini je 290.000, od ukupnih 307.171. Razgovarali smo s ravnateljima o njihovim dojmovima, kako zbrinjavaju ostatke školske hrane te njihovim očekivanjima oko produženja ove potpore Ministarstva znanosti i obrazovanja.
Ilustracija: Unsplash
Prije godinu dana je Ministarstvo znanosti i obrazovanja (MZO) počelo subvencionirati besplatne školske obroke učenicima osnovnih škola u Hrvatskoj. Podsjetimo, za svakog učenika je Vlada izdvojila 1,33 eura po danu, dok se učenicima u eksperimentalnom programu cjelodnevne škole dnevni obrok sufinancira s dva eura po danu. Tek treba vidjeti hoće li se subvencija nastaviti i u školskoj godini 2024./25., ali za ravnatelje škola s kojima smo razgovarali, nema sumnje da je riječ o dobrom potezu Vlade. Tako nam je ravnateljica OŠ Ivana Brlić Mažuranić iz Slavonskog Broda, Irena Holik, navela kako su svi učenici njeni učenici, njih 358 korisnici školskih obroka.
Izbrisana nejednakost među djecom
– Naravno da učenici imaju velike koristi od ove mjere jer su se prije hranili isključivo učenici čiji su roditelji plaćali prehranu. Imamo kuhane obroke i uglavnom su djeca zadovoljna, rekla nam je Holik.
Dodala je da jelovnik za učenike tijekom velikog odmora uključuje jela kao što su grah s kobasicama, paprikaš, razna variva ili čak i tjesteninu s mesom. Holik navodi da se nada kako će Vlada nastaviti s ovom politikom, a slično razmišlja i ravnatelj OŠ dr. Jure Turića, Ivica Radošević. Kako je naveo, dobro je što sada među djecom nema nejednakosti.
– Nažalost, nisu svi roditelji mogli osigurati prehranu i mi smo ranije imali besplatnu prehranu za dio učenika, čiji roditelji imaju pravo na dječji doplatak. Time je oko 200 učenika imalo besplatni obrok, prisjetio se Radošević.
Dodao je da danas škola ima ugovore s lokalnim OPG-ovima, ali ni to nije donijelo potpuno punu blagovaonicu. Naime, od 770 učenika, hrani se većina, njih 730, ali ipak ne svi.
– Kod nas možda pet posto učenika ne jede u školi i na roditeljskim sastancima ukazujemo roditeljima na važnost obroka. Možda je to do određenih navika, neki ponesu hranu od kuće, naveo je Radošević neke od razloga zašto ne iskorištavaju svi učenici prednost besplatnih školskih obroka.
Naveo je da škola i provjerava da li ima onih koji ne jedu uopće te se ravnatelj gospićke škole općenito nada da će se povećati broj onih koji jedu školske obroke. U svakom slučaju, otkako je MZO uveo subvencije, Radošević navodi da se broj učenika koji se hrane u školama povećao za njih tristotinjak.
Kuhinja mnogo znači: Neki imaju samo obroke, drugi i tople
Kod suradnje s lokalnim OPG-ovima, ravnatelj OŠ dr. Jure Turića je posebno ponosan na ponedjeljke, kada učenike očekuje ‘lički ručak’, uz sir škripavac, domaće štrudle, a škola općenito, navodi Radošević, koristi jelovnike zdrave prehrane i učenici mogu uživati u kuhanoj hrani poput domaćih variva koji se svakodnevno pripremaju. Dok u gospićkoj osnovnoj školi još uvijek besplatni obrok još uvijek ne jedu svi učenici, u OŠ Supetar na Braču, svih 428 učenika uživa u ‘marendi’, kaže nam ravnateljica te škole, Dubravka Menjak. Iako je navela da u ovih godinu dana subvencija funkcionira jako dobro, voljela bi da njena škola dobije uvjete za kuhane obroke, budući da trenutno ne mogu praviti ni dijeliti tople obroke.
– Besplatne obroke za učenike dobivamo od dobavljača iz Splita te se podijele učenicima u jutarnjoj i popodnevnoj smjeni. Uglavnom je riječ o sendvičima s namazima, kroasanima, slanim kiflicama. Imamo i učenike za koje naručujemo bezglutensku hranu. U načelu sam zadovoljna, i dobro je da svaki učenik dobije obrok, podijelila je Menjak svoje dojmove.
Dodala je i da ima učenika kojima marenda za poneki dan nije po volji, ali zato neki učenici uzmu i po nekoliko obroka. Iako je zadovoljna rezultatima subvencija, ipak nije sigurna je li ta mjera najpoštenija.
– To je izvrsna zamisao za one koji si istinski ne mogu priuštiti obroke. Ali za one koji mogu, možda bi bilo pametnije umjesto njima, dati onima koji nemaju, komentirala je Menjak navodeći kako su neke sredine u Hrvatskoj imućnije, a druge siromašnije.
No, primjećuje da je roditeljima u svakom slučaju situacija s hranjenjem djece sada olakšana, a i sami učenici su već naviknuti na novi sistem.
OPG-ovi donose hranu, odnesu ostatke
Dok je aktualna subvencija na snazi, učenici i roditelji se, barem do kraja ove školske godine, ne moraju brinuti da neće biti hrane u školama. No, što ako je ima previše? Bacaju li se ostaci? Ravnateljica OŠ Ivane Brlić Mažuranić Ivana Holik ne niječe da uvijek ima otpada, ali navodi i da se u školi kuha onoliko koliko djeca mogu pojesti. Nakon godine dana od uvođenja subvencije, kaže, u kuhinji sada bolje mogu procijeniti koje su im količine potrebne.
– Ima djece koja vole pojesti više od onog jednog obroka te neće prvašić i dijete u osmom razredu pojesti jednaku količinu hrane. Stoga se tu uvijek napravi ravnoteža. Uvijek ima otpada, ali učimo djecu da se hrana ne baca, navela je Holik.
Pojasnila je da se učenicima na stol stave zdjele iz kojih u tanjure učenici sami uzimaju koliko žele te ih tako poučavaju da si uzmu onoliko koliko mogu pojesti. Ravnatelj Radošević ističe da bi sve trebali ražalostiti primjeri koji su ranije zabilježeni u nekim osnovnim školama, gdje se hrana bacala, ali da u njegovoj školi u Gospiću to nije slučaj.
– Dogodi se i kod nas da određeno jelo ima više ostataka, ne pojede svako dijete cijeli obrok. Onda lokalni OPG-ovi uzimaju ostatke iz naše kuhinje za svoje potrebe, rekao nam je Radošević i dodao da je sretan što u njegovoj školi nije bilo masovnog bacanja voća.
MZO: Mjesečno se na besplatne obroke potroši 8 milijuna eura
U OŠ Supetar, prisjetila se ravnateljica Menjak, na početku uvođenja subvencije je doista ostajalo jako puno hrane. No, kako nam je navela, prvi dan nakon što su se učenici vratili s prvog dijela zimskih praznika, navodi, nije ostao nijedan potraćeni komad hrane. To privikavanje na besplatnu školsku hranu je trajalo čak i jedno cijelo polugodište, a Menjak smatra da je to i zato jer su učenici bili naviknuti otići tijekom velikog odmora kupiti si hranu u dućanu. U međuvremenu se situacija popravila, ali ravnateljica ove škole na Braču navodi, hrana nije završavala u smeću.
– Ako bi hrane ostalo, poput voća i povrća i ako im nije istekao rok trajanja, onda bi davali to učenicima na hodniku poslije nastave. Ali nikad nismo bacali hranu, uvijek je išla u dobrotvorne svrhe, zaključila je Menjak.
Ministarstvo znanosti i obrazovanja na naš je upit navelo podatke o školskoj prehrani na mjesečnoj bazi. Broj učenika koji konzumiraju besplatne obroke na mjesečnoj razini je 290.000, od ukupnih 307.171.
– Ukupno na mjesečnoj razini konzumira se nešto manje od 6 milijuna besplatnih obroka te se osnivačima osnovnih škola mjesečno dostavi nešto više od 8 milijuna eura, pobrojali su iz MZO-a i dodali da je za besplatne obroke u državnom proračunu osigurano nešto više od 70 milijuna eura godišnje.
