Gotovi prijemni za srednje: Neki su iz osnovne donijeli maksimalne bodove, ali neće se moći upisati
Osam zagrebačkih srednjih škola za ovogodišnje je upise provodilo prijemne ispite, prvi put po novom principu – ispit je jedinstven po programima. Kao i svake godine, upravo zahvaljujući rezultatima tog prijemnog ispita, pojedini učenici koji nisu imali maksimalne bodove iz osnovne, moći će upisati željenu srednju školu. Primjerice, u zagrebačkom MIOC-u trenutno je oko 40 kandidata koji nisu imali 80 bodova, odnosno nisu bili superodlikaši, ali će ipak uspjeti upisati školu. Ima i onih koji su u obrnutoj situaciji, da imaju maksimalne bodove iz osnovne, ali neće se uspjeti upisati jer nisu dovoljno dobro napisali prijemni.
Foto: Unsplash
Od prošle godine srednje škole bezuvjetno mogu provoditi prijemne ispite. Na provedbu te dodatne provjere koja učenicima donosi bodove temeljem kojih se na upisu radi dodatna diferencijacija ove se godine odlučilo osam zagrebačkih škola. Po prvi puta u Zagrebu su se provodili jedinstveni ispiti po programima, primjerice, sve škole koje provode prijemni za upis prirodoslovno-matematičkog programa priznaju isti ispit. Učenici su ispit pisali u školi koja im je najviša na listi, a onda im se ispit priznaje samo u programima škola koje su prijavili, a koje traže polaganje tog prijemnog.
‘Postoje kandidati koji su iz osnovne škole donijeli maksimalan broj bodova, ali vjerojatno neće ostvariti pravo upisa’
– Ove je godine šest gimnazija Grada Zagreba pisalo jedinstvenu provjeru posebnih znanja iz matematike. Kandidati su načelno pisali provjeru u školi koja im je bila najviše na listi prioriteta od ovih šest škola. U XV. gimnaziji provjeri je pristupilo oko 360 kandidata, a većinom im je XV. bila prvi ili drugi izbor, te sve prošlo u najboljem redu, kaže za srednja.hr ravnatelj MIOC-a, Nikola Dmitrović.
Navodi i da je prosječan ostvareni broj bodova kandidata koji su provjeru pisali u XV. gimnaziji 6.2.
– Devet kandidata je ostvarilo maksimalan broj bodova, 10. Zadovoljni smo postignutim rezultatima, riješenost je bolja nego prošle godine. Kao i svake godine, postoje kandidati koji su iz osnovne škole donijeli maksimalan broj bodova, ali vjerojatno neće ostvariti pravo upisa. Oni nisu ostvarili loš rezultat na provjeri, ali možemo reći nedovoljan za upis. Trenutno oko 40 kandidata, koji nisu imali maksimalnih 80 bodova na opći uspjeh, ostvaruje pravo upisa, navodi Dmitrović.
Pitamo ga što bi po njemu bilo potrebno da bi se smanjio broj ‘superodlikaša’ u osnovnim školama.
– Teško pitanje koje zahtjeva dulju rasprava i šire promjene u sustavu osnovnoškolskog obrazovanja. Možda nacionalni ispiti čiji bi se rezultati koristili u dijelu zaključivanja ocjena..?, kratko je prokomentirao Dmitrović.
U Titušu nitko nije imao 100 posto bodova
Prijemni se održavao i u Gimnaziji Tituša Brezovačkog, za upis općegimnazijskog programa. Jedinstveni test iz matematike i hrvatskoga jezika priznaje se i za upis Prve gimnazije u Zagrebu. Budući da je zgrada Tituša trenutno u obnovi, škola ga je morala provoditi na drugoj lokaciji.
– Prijemnom ispitu pristupilo je 263 kandidata za 104 slobodna mjesta. Ispit je održan u školi Ugostiteljsko-turističkog učilišta i zahvaljujemo ravnatelju i djelatnicima škole koji su nas lijepo ugostili. Školu nismo poznavali od prije, a zauzeli smo sve klupe u školi. Nije bilo izgreda niti problema, kaže nam ravnatelj Tituša, Damir Jelenski.
Dodaje kako niti jedan kandidat nije imao 100 posto bodova, a najbolji rezultat je 9.75 bodova od maksimalnih deset. Taj je rezultat postiglo troje učenika.
– Kao i prošlih godina zaključujemo da maksimalne ocjene nisu u svim školama objektivne. Trenutno imamo četvero kandidata koji su imali 80 bodova iz škole, a trenutno ne ulaze u Tituš, ali sljedećih dana postoji mogućnost promjena prioriteta pa još treba pričekati s tim pitanjem, odgovara Jelenski na naše pitanje ima li kandidata koji nisu imali maksimalan broj bodova, a da ‘upadaju’ u Tituš.
‘Ako jednoga dana zažive nacionalni ispiti ovakav sustav ispita neće biti potreban’
Smatra da trenutno nema potrebe za promjenama u pravilniku o upisima u srednje škole. Ističe, ove najtraženije pronašle su model kojim se pritisak na osmaše smanjuje na najmanju moguću mjeru.
– Sve dok postoji ‘opasnost’ od upisa prekobrojnih učenika u škole koje ih ne mogu primiti, razredbeni ispiti su jedino sredstvo razabiranja boljih od najboljih. Ako jednoga dana zažive nacionalni ispiti ovakav sustav ispita neće biti potreban, a za sada nije potrebno ‘malom maturom’ stresirati sve učenike u školskom sustavu Hrvatske zbog velikog interesa osmaša za osam škola u Hrvatskoj, smatra Jelenski.
Pitamo ga i kako smanjiti broj superodlikaša u Hrvatskoj, odnosno hiperinflaciju učenika s prosjekom 5.0, što je problem koji se ponavlja iz godine u godinu.
– Za smanjenje ‘superodlikaša (5.0) bez pokrića’ možemo uvesti zajedničke objektivne kriterije ocjenjivanja za sve učitelje u Hrvatskoj umjesto subjektivnih kriterija koji sada dominiraju. Potrebno je smanjiti negativan i štetan utjecaj agresivnih roditelja koji vrše strašan pritisak na učitelje. Možemo promijeniti i sustav ocjenjivanja i dodati još dvije ocjene pa dobiti ljestvicu od sedam ocjena pri čemu najbolja ocjena (7) predstavlja znanje, sposobnosti i vještine u vrijednosti 100 posto dok ocjena 6 predstavlja 90-99 posto. Vrijeme je da se odmaknemo od zastarjelog sustava od pet ocjena koji nam stvara velike probleme, smatra Jelenski.
Ravnatelj jedne od najpoželjnijih škola među odlikašima zaključuje i kako reforma obrazovanja treba postati permanentan proces u kojem ćemo pojam ‘reforma’ zamijeniti pojmom ‘permanentna evolucija’. Jer se, naglašava, znanost, društvo i gospodarstvo mijenjaju do sada neviđenim brzinama.
– Zajednica koja brže prilagođava sustav obrazovanja na galopirajuće promjene bit će efikasnija, zaključuje Jelenski.
