Gotovi su prijemni za srednje: Ima učenika koji nemaju 5.0, a upadaju jer su briljirali na dodatnoj provjeri
I ove je godine, kao i prethodnih, bilo učenika koji nemaju 80 bodova na temelju ocjena iz osnovne škole, ali su briljirali na prijemnom ispitu pa će uspjeti upisati željenu školu. Dodatnu provjeru za upis ove je godine provodilo osam srednjih škola u Zagrebu, s time da su se u istim programima priznavali rezultati jedinstvenog ispita. Uvođenje ovakvih prijemnih ispita direktna je posljedica visokog postotka odlikaša i superodlikaša, što je posebice izrađeno u Gradu Zagrebu.
Foto: Ramona Ščuric | srednja.hr
Kako rangirati učenike na upisima ako je broj prijavljenih s maksimalnim bodovima veći od upisne kvote? Pitanje je to koje do prije nekoliko godina mučilo više zagrebačkih škola, pa su iskoristile mogućnost provedbe dodatne provjere. Dok se ocjene iz škole vrednuju kao zajednički element, prijemni ispit, koji nije eliminacijski, dodatni je element vrednovanja. Ove godine provjeru je provodilo osam zagrebačkih škola, s time da se za iste programe u različitim školama bodovao jedinstveni ispit. Učenici su ispit pisali u školi koja im je viša na listi prioriteta.
U Tituš će upasti i neki koji po ocjenama nemaju 80 bodova, ali briljirali su na prijemnom
Gimnazija Tituša Brezovačkog provodi prijemni za smjer opće gimnazije, on vrijedi i kod rangiranja za isti program I. gimnazije Zagreb, a provjerava se njime znanje matematike i hrvatskog jezika. Ravnatelj ‘Tituša’ Damir Jelenski kaže nam da je ispitu pristupilo 353 kandidata, a ispit je protekao prema planu. Školu može upisati 104 najbolje rangiranih učenika.
– Niti jedan kandidat nije ostvario maksimalnih 10 bodova, ali jedan kandidat imao je maksimalnih pet bodova na testu iz matematike, a čak 22 ih je imalo maksimalnih pet bodova iz testa iz hrvatskoga jezika. Zadovoljni smo ovogodišnjim rezultatima jer nema niti jednog kandidata s nula bodova, a puno ih ima više od pola, govori Jelenski.
Dodaje da je s maksimalnih 80 bodova bilo prijavljeno više učenika nego što ih škola prima. Međutim, među prijavama ima onih i s manje od tog maksimalnog broja bodova iz školskih ocjena, a smiješi im se upad u školu, upravo zato što su briljirali na prijemnom.
– Ima i učenika koji nemaju 80 bodova, ali su zahvaljujući odlično riješenom testu uspjeli ući u prvih 104. Naša potreba za razredbenim ispitom proizlazi iz naših skromnih prostornih uvjeta zbog kojih ne možemo primiti više od 104 učenika u generaciji. Primjerice, ove godine nam se prijavilo više od 200 kandidata s 80 bodova (svih prioriteta, ali nisu svi pristupili ispitu) i nije opcija da svi mogu postati učenici naše škole, stoga ćemo uvijek morati imati prijemne ispite, kaže nam Jelenski.
Šest učenika koji žele u MIOC imalo je na prijemnom maksimalnih 10 bodova
Prijemni već godinama provodi i zagrebačka XV. gimnazija (MIOC), s time da ove godine rezultati vrijede u šest drugih škola za upis prirodoslovno-matematičkih razreda. Ravnatelj MIOC-a Nikola Dmitrović navodi da je u XV. gimnaziji ispitu pristupilo 358 kandidata. Od tog ukupnog broja, 310 kandidata je XV. gimnaziju stavilo kao svoj prvi izbor.
– Provedba je protekla u najboljem redu bez izgreda. Maksimalni učinak od deset bodova je imalo šest kandidata. Nije bilo kandidata s manje od 1,5 boda. Prosječna riješenost testa među kandidatima koji su dodatnu provjeru pisali u XV. gimnaziji je 5,99 bodova. Test je bio dobro definiran i kalibriran, te je ispunio svoju svrhu profiliranja kandidata, kaže nam Dmitrović.
U trenutku našeg upita nije imao podatke o tome ima li onih s manje od 80 bodova, a da zbog izvrsno riješenog prijemnog ostvaruju pravo upisa. No, ističe da, bez obzira na taj podatak, vjeruje da će i iduće godine biti potrebe i smisla provoditi provjeru posebnih znanja.
‘Vrijeme je da se uvedu univerzalni kriteriji ocjenjivanja u osnovnima’
Obojica naših sugovornika slažu se da je period upisa stresan i za kandidate, ali i za roditelje i nastavnike. Međutim, ravnatelj Jelenski navodi da ni nacionalni ispiti koji bi se vrednovali na upisima u srednje škole po njemu ne bi bili idealno rješenje. Nekoliko je drugih problema koji se trebaju riješiti u osnovnim školama, smatra naš sugovornik.
– Razredbeni ispiti za upis u srednju školu su stresni, ali smatram da nacionalni ispiti (mala matura) nisu dobra alternativa prijemnim ispitima jer je ovim ispitima obuhvaćen samo manji dio odličnih učenika i to samo u Zagrebu. Kada bismo nacionalne ispite uveli kao oblik vrednovanja učenika za prelazak u srednju školu ovaj stres bismo prebacili na cijelu generaciju, na sve hrvatske učenike, a vidimo da to nije potrebno. Za sada su prijemni ispiti djelomično riješili problem pritiska najboljih učenika na najtraženije škole, ali ako zaustavimo pritisak roditelja na učitelje u osnovnim školama i ocjene bi više odražavale stvarno znanje učenika. Naravno, istovremeno treba raditi i na objektivizaciji vrednovanja i ocjenjivanja. Pri tome što prije trebamo ukloniti sadašnju odrednicu da svaki učitelj sam kreira svoje kriterije ocjenjivanja, što može dovesti do situacije da učenik iz jedne škole ima iz nekog nastavnog predmeta ocjenu dovoljan i istovremeno drži instrukcije učeniku iz druge škole koji tamo ima odličan. Vrijeme je da se uvedu univerzalni kriteriji ocjenjivanja koji će vrijediti u cijeloj Hrvatskoj, poručuje ravnatelj Jelenski.
