Gotovo 80 posto zaposlenih u Hrvatskoj je prekvalificirano za svoj posao
Činjenica da se tek 47 posto hrvatskih srednjoškolaca uspije zaposliti, Hrvatsku smješta na treće mjesto po najmanjem postotku zapošljivosti, iza Italije i Grčke. Zbog toga brojni hrvatski učenici upisuju fakultete, a s obrazovanjem ne staju kada dođu do prvostupničke diplome, već nastavljaju na diplomske studije. Zbog takvog stanja na tržištu rada, više od 75 posto zaposlenih u Hrvatskoj prekvalificirano je za svoj posao.
srednja.hr
Zapošljivost srednjoškolaca u Hrvatskoj je treća najlošija u Europi, zapošljava ih se tek 47 posto, zbog čega se mnogi učenici umjesto čekanju prilike za posao okreću odlasku na fakultete. Većina hrvatskih studenata ne završava svoje obrazovanje stjecanjem prvostupničke diplome, već nastavljaju obrazovanje upisujući diplomske studije, a to dovodi do situacije u kojoj je preko 75 posto zaposlenih u Hrvatskoj prekvalificirano za svoj posao, prenosi Novi list.
Mladi ne napuštaju školu
Jedna od rijetkih pozitivnih pojava u hrvatskom obrazovanju je upravo ta da mladi gotovo uopće ne odustaju od školovanja. Hrvatska ima minimalnu stopu napuštanja obrazovanja, ona iznosi tek 2,7 posto, dok brojne druge zemlje muči taj problem. Veli dio učenika u strukovnim školama, njih 78 posto polaže državnu maturu koja im daje mogućnost nastavka obrazovanja.
Hrvatska pak muku muči s niskom stopom zapošljavanja srednjoškolaca, koja iznosi 47 posto, dok je prosjek Europske unije 70 posto. U goroj su situaciji od Hrvatske jedino Italija i Grčka, no kod nas je jaz u zapošljavanju između mladih koji su završili srednjoškolsko i onih koji su završili tercijarno obrazovanje veći nego u drugim državama EU-a. Analitičarka obrazovnih politika Nadia Bonifačić istaknula je na tribini ‘Reforme obrazovnog sustava u Hrvatskoj: Izazovi tržišta rada’ na Sveučilištu u Rijeci da takva situacija mlade potiče na nastavak školovanja, to im se čini isplativim, pa je gotovo 80 posto zaposlenih prekvalificirano za svoj posao.
Manje studenata na diplomskim studijima trend EU-a
Dok se u državama Europske unije smanjuje broj studenata koji se odlučuju za nastavak školovanja na diplomskim studijima, kod nas je situacija obrnuta. Hrvatska je jedna od šest članica EU-a koja ima tako velik broj studenata na diplomskim studijima. Dok europski poslodavci traže 35 posto magistara ili specijalista struke, hrvatski ih poslodavci traže u 81 posto slučajeva, što je dokaz da domaće tržište rada nije prepoznalo prvostupnike, ali i opće neusklađenosti obrazovnog sustava i tržišta rada.
Bez obzira na ove nedostatke, Hrvatska još uvijek nije najgora po pitanju obrazovanja, smatra Branko Baričević, voditelj predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj. Baričević je pak upozorio na drugi problem, a to je iznimno mali broj djece koji je obuhvaćen predškolskim odgojem i po tom je pitanju Hrvatska jedna od najlošijih u Europskoj uniji. Domaće su predškolske ustanove preopterećene smatra Baričević, čemu će se morati posvetiti dodatnu pažnja. Problem je u financiranju, pa Baričević ne isključuje mogućnost privatnog financiranja, jer je pitanje hoće li javno to moći izdržati.
