HAZU recenzirala kurikulum Hrvatskog: Domaći recenzenti kritiziraju sam temelj kurikularne reforme, a strani ga hvale
Jučer je iz Ministarstva obrazovanja priopćeno kako je iz Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti stigla recenzija na kurikulum Hrvatskoga jezika te da je ista predstavljena Stručnoj radnoj skupini koja je kurikulum izradila. U priopćenju se navodi kako su recenzijom riješeni prijepori oko kurikuluma, no sam sadržaj recenzije kurikuluma Hrvatskog jezika pokazuje i značajnije zamjerke HAZU-a na kurikulum izrađen u sklopu Cjelovite kurikularne reforme. O samoj recenziji koja je navodno riješila sve ‘prijepore’ oko kurikuluma, upitali smo i HAZU, iz kojeg su nam rekli da, iako su recenziju izradili – sadržaj iste ne mogu komentirati.
foto: srednja.hr
Iz Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti početkom tjedna na adresu Ministarstva znanosti i obrazovanja stigla je recenzija kurikuluma Hrvatskog jezika, izrađena u sklopu Cjelovite kurikularne reforme. Recenziju su članovicama SRS-a za Hrvatski predstavile ministrica Blaženka Divjak i njezina pomoćnica Lidija Kralj.
Iz Ministarstva su priopćili kako je dogovoreno da se u roku od dva tjedna dokument doradi sukladno određenim prijedlozima HAZU-a.
– Kvalitetna suradnja HAZU-a, SRS-a i Ministarstva znanosti i obrazovanja pokazala je kako ideološki prijepori nestanu onog trena kada svi dionici procesa u prvi plan stave sadržaj reforme. Pozivam sve političke stranke da se ugledaju na ovaj pozitivan primjer suradnje i da u prvi plan, umjesto ideoloških rovova i besmislenih svađa, stave upravo sadržaj javnih politika, izjavila je Divjak.
U priopćenju Ministarstva pohvalili su se i kako prosječna ocjena recenzije iznosi 3 (na skali od 1 do 4) te da se sugestije HAZU-a odnose na broj sati u pojedinim obrazovnim razdobljima koji će biti posvećen jeziku/književnosti/komunikacijskim kompetencijama/medijskoj kulturi. Uz to, izneseno je zajedničko stajalište SRS-a i HAZU-a da Hrvatski jezik zaslužuje veću satnicu u sklopu nastave.
HAZU izradila recenziju Hrvatskog, čiji sadržaj ne može komentirati
S obzirom na brojne primjedbe na kurikulum Hrvatskog jezika koje su u javni prostor stizale od istaknutih članova Akademije, HAZU smo još smo jučer upitali mogu li potvrditi da su riješeni svi prijepori oko kurikuluma Hrvatskog jezika.
– Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti izradila je recenziju kurikuluma Hrvatskog jezika na traženje Ministarstva znanosti i obrazovanja i ne može komentirati sadržaj recenzije, odgovorili su nam iz HAZU-a. Osim toga, zamolili smo ih i da nam ustupe recenziju kurikuluma, no bez uspjeha.
No, kako je objavljeno u današnjem tiskanom izdanju Jutarnjeg lista, akademici i njihovi suradnici koji su recenzirali kurikulum, na njega imaju šire zamjerke, zbog čega nabrajaju nužne promjene kurikuluma da bi mu uopće dali pozitivnu ocjenu.
Glavne zamjerke HAZU-a na kurikulum Hrvatskog jezika
Jutarnji list, koji je u posjedu HAZU-ove recenzije na kurikulum Hrvatskog jezika, prenosi i glavne zamjerke iznesene u recenziji.
– 1) Uvrstiti u obaveznu lektiru Kranjčevića, Ujevića, Nazora, Andrića; 2) Uvrstiti barem jedan moderni roman – Kiklop ili Mirisi, zlato i tamjan; 3) U izbornu lektiru uvrstiti ruske pisce – Brodski, Pelevin, Lj. Ulickaja; 4) Pravopisna pitanja iznimno malo zastupljena od 5. do 8. razreda; 5) Učenici neće morati znati za postojanje četiriju hrvatskih naglasaka; 6) Padežni sustav obrađuje se u 5. razredu i to površno; 7) Satnicu hrvatskog jezika treba povećati; 8) Odabran pogrešan model – ishodi učenja, umjesto sadržaj znanja; 9) Umjesto termina kurikulum, dosljedno koristiti termin kurikul, piše Jutarnji.
Osim toga, recenzija traži i da učenici gimnazija umjesto osam, moraju pročitati deset obaveznih književnih djela. Navode i da su neki ishodi iz hrvatskog neprimjereni dobi učenika pa smatraju da je neprimjereno da učenici trećeg razreda osnovne škole trebaju pisati tekstove prilagođene za objavu u elektroničkim medijima ili kraće novinske tekstove.
– Koristeći se skalom ocjena od 1 do 4, sam kurikulum su po poglavljima ocijenili dvjema dvojkama (donekle primjereni) i četiri trojke (uglavnom primjereni), na temelju čega je ministrica došla do zaključka da je prosječna ocjena kurikuluma 3, piše Jutarnji uz pojašnjenje da recenzenti pišu i da je potrebno da autori kurikuluma dokument isprave i dopune na način koji su predložili kako bi se recenzija uopće mogla smatrati pozitivnom.
Članovi Radne skupine Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti za recenziju Nacionalnog dokumenta nastavnog predmeta Hrvatski jezik su:
Glavnu zamjerku kurikulumu u HAZU-u vide u svođenju kurikuluma na tablice s ishodima učenja (umjesto sadržaj znanja).
– U HAZU takav pristup nazivaju dogmatskim i upozoravaju da “ako se već inzistira na svođenju kurikula na propisane tablice s ishodima učenja, onda treba barem paziti da takav dogmatski pristup napravi što manje štete u hrvatskom obrazovnom sustavu”, prenosi Jutarnji iz recenzije kurikuluma.
Spomenimo kako su glavno obilježje Cjelovite kurikularne reforme upravo ishodi učenja, odnosno svi su kurikulumi ishodovno orijentirani, a što su pak međunarodni recenzenti, za razliku od domaćih, pohvalili. Recenzirajući kurikulum Informatike, međunarodni recenzenti Austrije, Velike Britanije i Estonije pohvalili su metodologiju izrade kurikularnih dokumenata, njihovu jasnu strukturu te jasno i strukturirano napisane ishode učenja. Međunarodni recenzenti, dakle, pozdravljaju ishodovno orijentirane kurikulume.
Kako je neslužbeno doznao Jutarnji, u ishode obrazovanja neće se dirati, a prema našim informacijama, sve ostale primjedbe iz HAZU-a bit će uvažene. Nakon Hrvatskog jezika, iz HAZU-a se uskoro očekuje i recenzija kurikuluma Povijesti.
Nejasna struktura i plan recenzentskog postupka kurikularnih dokumenata
Recenzija iz HAZU na kurikulum Hrvatskog jezika, posljednja je u nizu koja je stigla u Ministarstvo, nakon međunarodnih recenzija kurikuluma Informatike, Tehničke kulture, Francuskog jezika i Matematike. I dok je recenzija Informatike stigla sredinom studenog prošle godine, recenzije Tehničkog, Francuskog i Matematike stigle su sredinom prošlog mjeseca, a najnovija iz HAZU-a za Hrvatski jezik početkom ovoga tjedna.
U slučaju svih navedenih predmeta, javnosti su prikazani samo dijelovi recenzije, odnosno nigdje službeno nisu objavljene cjelovite recenzije. Osim toga, nisu poznate struktura niti plan recenzentskog postupka, kriteriji i način odabira recenzenata, kao niti odabrani recenzenti za pojedine kurikulume. Nepoznato je i što se i na koji način procjenjuje u kurikularnim dokumentima u recenzentskom postupku, na koji se način dobivaju povratne informacije o recenzijama dokumenata.
Sva ova pitanja uputili smo Ministarstvu znanosti i obrazovanja putem platforme Imamo pravo znati, a na temelju Zakona o pravu na pristup informacijama. Odgovor očekujemo do 13. veljače.
