Hikikomori – pojam ekstremne socijalne izolacije mladeži
Hikikomori pojam je koji u doslovnom prijevodu s japanskog znači povlačenje u sebe ili kronični izostanak socijalnih aktivnosti, a upravo je među japanskom mladeži isprva uočen ovaj (ne)društveni fenomen. Karakteristike osoba koje zahvaća ova pojava su odbijanje izlaska iz kuće, izolacija od društva u periodu duljem od pola godine, a da pri tome nije u pitanju nikakav psihički poremećaj, koji bi uzrokavao navedene simptome. Poznati su slučajevi tinejdžera, koji su napustili školu, te se povukli daleko od društva, u svoja četiri zida. Ovaj problem puno je rasprostranjeniji u materijalističko-kapitalistički razvijenijim zemljama.
Hikikomori je društveni fenomen, isprva uočen u Japanu, gdje su mu i dali naziv. On zahvaća mladež, koja je kronično asocijalna te odbija izaći iz kuće u periodu duljem od pola godine, a da pri tome nema nikakav psihološki poremećaj koji bi ju nagnao na to. Poznati su i ekstremni primjeri gdje osoba provede godine u izolaciji, izlazi samo u nabavku namirnica i to uglavnom noću, a nerado vodi razgovore s ljudima u svojoj okolini. Hikikomori rašireniji je u razvijenim kapitalističkim zemljama, te češće pogađa mušakarce.
Hikikomori češći među mladeži koja je doživjela društveni ili akademski neuspjeh
Termin hikikomori izmislio je japanski psiholog Tamaki Saito, nakon što su mu je sve više roditelja dovodilo djecu, koja žele napustiti školu, izolirati se od sviju. Isprva je mislio da se radi o nekom već definiranom psihološkom poremećaju poput depresije, šizofrenije ili poremećaju ličnosti, no shvatio je da se ponavlja isti obrazac ponašanja, pa je na kraju definirao novi pojam.
Procjenjuje se da u Japanu ima oko milijun mladih zahvaćenih ovim sindromom, iako mnogi roditelji ne prepoznaju hikikomori, pa je vrlo moguće da ih ima i više. U posljednje vrijeme sve je više registriranih slučajeva u SAD-u, Francuskoj, Kanadi, Velikoj Britaniji, pa i drugim zemljama.
Neki od uzroka zbog kojih se mladež povlači u sebe je emocionalna odvojenost od roditelja, budući da u Japanu većina mladih kod kojih je uočen hikikomori smatra svoje roditelje emocionalno otupljelima.
Kad je riječ o spolovima hikikomori je prisutniji među muškarcima i to naglašeno kod starijih sinova iz obitelji srednje ili više klase, koji su se prethodno suočili s društvenim ili akademskim neuspjehom. Žene su manje zastupljene u statističkim podacima iz razloga što je njihovo povlačenje u vlastiti dom prirodno, jer najčešće živi s roditeljima do braka, pa tako veći broj slučajeva nije ni zabilježen, piše advance.hr.
Sindrom liječi ‘iznajmljena sestra’, a preventiva zasada nije pronađena
Ne postoji zasada preventiva hikikomoriju, što svjedoči o nemogućnosti japanskog društva da uoči anomalije svoga društva, koje utječu na sve veći broj mladih nezadovoljnika. To je ekstremno posrnuće međuljudskih odnosa koje uzrokuje otuđujuće kapitalističko društvo, jer ne dopušta mladima da izgrade sebe te razviju odnose s okolinom koji se neće temeljiti na iskorištavanju i manipulaciji. Vrlo često su osobe zahvaćene hikikomoriju, sklone provoditi vrijeme igrajući kompjutorske igre, no zasada nije uočena veza nastanka spomenutog društvenog fenomena i neprestanog boravka ispred računala.
Terapeutske metode za izliječenje od hikikomorija su unajmljivanje sestara, koje onda provode veliki dio svoga vremena s povučenom osobom, nastojeći ga vratiti natrag u društvo. Postoje i ‘braća za rentanje’ no opći je dojam da su žene pristupačnije i nježnije te mogu postići bolje rezultate. Posao ovog osoblja je doprijeti do unutrašnjosti izolirane osobe, te ju zatim navoditi na svakojake teme, kako bi ona prije ili kasnije osjetila potrebu za društvom. Prvi progresivni rezultati mogu se iščekivati i mjesecima.
