Hodanje po vlaku nije šala: Kad fen može ubiti, kako ne bi željeznički vod
Ovih dana hrvatsku javnost potresa vijest o smrti 16-godišnjeg srednjoškolca P.T. iz Zagreba, koji je poginuo uslijed strujnog udara do kojeg je došlo kada se mladić popeo na vagon vlaka. Prema izjavi prijatelja, popeo se ondje da bi uslikao fotografiju, a prema riječima majke zato da bi prešao prugu. Da niti jedan razlog za penjanje na vagone nije opravdan, potvrđuju iz Hrvatskih željeznica, gdje smo potražili odgovore na pitanje kolike su opasnosti za one koji to čine.
Screenshot: YouTube
U godinu dana od strujnog udara penjući se na vagone u Hrvatskoj je stradalo četvero djece. Troje je preživjelo s teškim ozljedama, a posljednje stradanje te vrste rezultiralo je smrću. Ovakve situacije možda su se mogle izbjeći, da su stradali bili bolje informirani o opasnostima koje vrebaju, a oko kojih smo se informirali u HŽ Infrastrukturi.
Što je strujni udar?
Za nastanak strujnog udara uopće nije potrebno dodirivati vodove
Kako nam kažu iz ureda za korporativne komunikacije, suprotno od raširenog pogrešnog mišljenja, za nastanak strujnog udara uopće nije potrebno dodirnuti vod kontaktne mreže. Područje opasnosti u koje se ne smije ulaziti obuhvaća promjer od čak dva metra od svih dijelova mreže pod naponom.
– Vrlo je važno zapamtiti to da vagon koji stoji parkiran ispod električnih vodova nije mjesto za igru. Naime, električni vodovi iznad vagona „živi“ su i opasni jer imaju izrazito visok nazivni napon od 25.000 V te jakost struje pri kratkim spojevima doseže nekoliko tisuća ampera te je „penjač“ u opasnosti od teških ozljeda ili smrtnih posljedica. U željezničkome prometu električna se energija osim za vuču vlakova koristi i za napajanje raznih komunikacijskih i signalno-sigurnosnih sustava. Zbog toga se električni vodovi nalaze posvuda, ne samo na elektrificiranim prugama, kažu iz HŽ-a.
Dodaju, već godinama provode edukacije po školama, a izdali su i brošuru ‘Opasnosti od strujnog udara u prugu’.
– Za usporedbu, jedan neispravan kućanski aparat kao što je obično sušilo za kosu može usmrtiti čovjeka, a radi na 220 V. Možete li uopće zamisliti koliko je puta veća opasnost koja prijeti od visokonaponskih vodova koji napajaju vlakove? Napon je veći 113 puta, a ako se u obzir uzmu konstrukcijske značajke željezničke visokonaponske napojne mreže, razina opasnosti u blizini željezničkih visokonaponskih postrojenja postaje tisuće puta veća nego u navedenome primjeru, piše u HŽ-ovoj brošuri.
Osim penjanja po vagonima, postoje i druge opasnosti
No, opasnosti od ozljeđivanja i strujnog udara ne leže samo u penjanju na vagone. Upravo je zbog toga važno imati na umu sljedeća sigurnosna pravila koja navodi HŽ:
- Strogo je zabranjeno kretati se po kolosijeku ili po stazama neposredno uz kolosijeke! Svi koji se na putu do škole moraju kretati uz prugu neka to čine po obilježenim pješačkim stazama!
- Strogo je zabranjeno igrati se uz prugu ili na mostovima kojima prolazi samo pruga, penjati se na stupove kontaktne mreže te dirati signalne ili druge uređaje uz prugu!
- Strogo je zabranjeno bacati kamenje na vlakove koji prolaze prugom jer to može biti opasno za putnike koji se voze u vlaku, ali i za djecu koja bacaju kamenje!
- Strogo je zabranjeno bacati predmete na prugu ili na električne vodove jer to može oštetiti izolatore ili električni vod te uzrokovati njegov pad na zemlju i strujni udar!
- Strogo je zabranjeno i osobito opasno penjanje na vagone i neovlašteno hodanje po pruzi jer je samo približavanje konstrukcijama mreže pod visokim naponom smrtno opasno zbog vrlo snažnih električnih polja u blizini dijelova nadzemnih konstrukcija pod
naponom i u neposrednoj blizini tračnica.
Oznake zabranjenih postupaka i upozorenja na opasnosti postavljene su na propisanim mjestima na pruzi i kolodvorima, pa bi na njih valjalo obratiti pozornost.
Edukativno-preventivne akcije provode se već godinama
Kako naglašavaju iz HŽ Infrastrukture, da bi utjecali na svijest građana oko stradavanja na željezničkom području već godinama provode edukativno-preventivne akcije ‘Vlak je uvijek brži’ i ‘Stvaraj, ne uništavaj’.
– Osim na željezničko-cestovnim prijelazima te se akcije provode u osnovnim školama diljem Hrvatske, te se tako posebno nastoji djecu upoznati s pravilnim ponašanjem uz prugu, opasnostima od strujnog udara te pravom cijenom vandalizma jer se uništavanjem željezničke imovine posredno ugrožava i sigurnost prometa, kažu nam iz HŽ Infrastrukture.
Dodaju, nesreće poput strujnog udara događaju se, na žalost, uz sve mjere zaštite koje HŽ Infrastruktura provodi na željezničkim prugama i postrojenjima, unatoč brojnim upozorenjima i zabranama penjanja na vagone.
– Željeznički radnici koji rade na održavanju kontaktne mreže, signalno-sigurnosnih uređaja, pa i svi ostali koji su uključeni u sam proces organizacije prometa, prolaze zahtjevnu izobrazbu kako bi bez opasnosti za vlastiti život mogli obavljati svoj posao. Svi ostali ne smiju neovlašteno boraviti na željezničkim prostorima. Zato apeliramo na sve, osobito na mlađu populaciju, da budu svjesni toga da nitko ne smije neovlašteno boraviti na željezničkome području jer, kao što to pokazuju crne statistike, cijena toga može biti previsoka, zaključuju iz HŽ Infrastrukture.
[scribd id=368914815 key=key-Tn2qUh8HBILSNSAiww0b mode=scroll]
