Hrvati misle da bi se u naše škole obavezno trebao uvesti ruski jezik
Sve je veća važnost Rusije i ruskog jezika – zaključak je koji možemo izvući od 450 anketiranih koji su odgovarali na pitanje koji strani jezik treba uvesti u hrvatske škole. U anketi koju je proveo EduCentar čak je 39 posto ispitanika odgovorilo kako bi naše škole zbog potreba tržišta rada trebale uvesti ruski jezik, a manje ih se odlučilo za španjolski, talijanski francuski ili njemački.
‘Koliko jezika govoriš, toliko ljudi vrijediš’ kaže stara poslovica, a da se naša vrijednost poveća svatko se trudi na svoj način. Jedan od najvažnijih je svakako obrazovanje. S obzirom da je poznavanje stranih jezika iznimno važno i za konkuriranje na svjetskom tržištu, EduCenatr je proveo anketu s upitom ‘Koje jezike bi trebalo uvesti u obrazovni sustav radi potreba tržišta rada?’ kako bi doznali mišljenje naših građana.
Oko 40 posto ispitanika za ruski jezik
Anketi se odazvalo 450 sudionika, od čega je najveći broj iskazao mišljenje kako je nužno uvođenje ruskog jezika u naše škole. Čak njih 39 posto smatra da je Rusija značajno i veliko tržište te se zalažu za uvođenje ruskog jezika u hrvatski obrazovni sustav.
– Rusi započinju ekspanziju pa ga već učim, komentirao je jedan od ispitanika, dok drugi obrazlaže kako se radi o sve popularnijem svjetskom jeziku.
Dosta nepismenosti, uvesti ‘mrtve’ jezike u sve škole
Oko trećine ispitanika (30 posto) u upitniku je odabralo ‘nešto drugo’ te su pritom naveli za koje se jezike zalažu. Među odgovorima najučestaliji su bili španjolski, talijanski, francuski i njemački jezik.
Jedan od zanimljivijih komentara u ovoj kategoriji odgovora jest od ispitanika koji smatra da je potrebno uvođenje jezika koji više nisu ‘živi’ kako bi se smanjila nepismenost. – Dosta nepismenosti. Latinski i starogrčki, ne samo u gimnazije nego u sve škole, napisao je.
Čak 23 posto anketiranih zalaže se za uvođenje kineskog jezika u škole jer prognoziraju da bi u skoroj budućnosti mogao postati primat u poslovnoj komunikaciji. Za japanski jezik odlučilo se svega osam posto ispitanika.
