Prema Gallupovom istraživanju za 2013. godinu, Hrvatska se nalazi u nelijepom društvu sa zemljama razorenima ratom, poput Sirije i Afganistana te sa zemljama trećeg svijeta, poput Ugande, Čada, Konga i Haitija. Istraživanje se odnosi na mogućnost ugodnog života, a indeks istog je ustvari globalni barometar osobne percepcije ugodnosti življenja u određenoj zemlji te je najveća studija te vrste. Zbog čega su Hrvati toliko nezadovoljni, objasnio je psiholog Damir Ljubotina.
www.croatiansports.com
Poznato Gallupovo istraživanje o indeksu ugodnosti života globalni je barometar osobne percepcije ugodnosti življenja u određenoj zemlji te je ujedno i najveća studija te vrste koja se provodi. Hrvatska je na toj listi zauzela nezavidno mjesto među zemljama pogođenima ratom, ali i među zemljama trećeg svijeta. Zašto je tome tako te zašto su Hrvati baš toliko nesretni, objasnio je psiholog Damir Ljubotina.
Gallupovi rezultati u zadnje vrijeme nailaze na kritike
U Gallupovom istraživanju naglasak je na jednom uskom aspektu emocionalnog zadovoljstva odnosno ispituje se indeks pozitivnih iskustava, pri čemu ispitanici u svakoj od zemalja odgovaraju sa DA ili NE na niz od pet pitanja. Pri tome ih se pita jesu li tijekom prethodnog dana: naučili ili učinili nešto zanimljivo, jesu li se mnogo smijali, jesu li se prema njima drugi odnosili s poštovanjem, jesu li se dobro odmorili, te jesu li iskusili neke od pozitivnih emocija. Na osnovi odgovora na svih pet pitanja za svaku zemlju formiran je indeks pozitivnih iskustava koje nije sasvim opravdano zvati indeksom sreće.
– Rang poredak 138 zemalja u odnosu na neke poznate objektivne parametre izgleda prilično neobično, a za nas je osobito čudno da je Hrvatska oko 120. mjesta iza primjerice Etiopije, Iraka, Sjeverne Koreje, područja Palestine ili Albanije. Iz poretka svih zemalja može se uočiti da razlike među velikim brojem zemalja nisu velike i iznose tek nekoliko bodova. Tako se Luxembourg nalazi oko 90. mjesta, zajedno s Iranom i Sjevernom Korejom. Stoga ne mislim da je samo položaj Hrvatske u neskladu s očekivanjima koja bi proizlazila iz objektivnih parametara, kaže psiholog Damir Ljubotina i dodaje da Gallupovi rezultati nailaze posljednjih godina na kritike budući je očito da su pod značajnim utjecajem , odnosno navika života u pojedinoj regiji što priznaju i sami autori istraživanja.
Najnezadovoljniji fizičkim zdravljem
Podaci su prikupljeni u 2013. godini u 135 zemalja i područja, a obavljeno je više od 133 tisuće intervjua. Kategorije pomoću kojih se mjeri ugodnost su svrha života, socijalni kontakti, financije, zajednica i fizičko zdravlje.
Hrvatska je na 9. mjestu među državama čije je stanovništvo nezadovoljno načinom života, a najmanje od svega su zadovoljni fizičkim zdravljem. Njime je zadovoljno tek 8 posto, a zajednicom u kojoj žive 10 posto. Svrhom života zadovoljno je 8 posto Hrvata. Brojke su prilično porazne, a iako je jasno da naš narod nije sretan, veliko je pitanje zašto je baš u toj mjeri nesretan te ne smatra život u Hrvatskoj ugodnim uopće.
Orijentiranost na materijalno
– Ne mislim da je Hrvatska izuzetak jer su na Gallupovoj ljestvici relativno blizu i neke druge zemlje iz regije. U Hrvatskoj su posljednjih desetak godina sustavno razvijane vrijednosti da je posjedovanje materijalnih dobara važno i da predstavlja izvor sreće. Takva orijentacija na brojne trgovačke centre, kupovinu gomile nepotrebnih stvari, kreditna zaduženost nužno dovodi do povećanog stresa, nedostatka vremena, otuđenja među ljudima i zanemarivanja onih svakodnevnih malih stvari koje ljude čine sretnima i koje im uljepšavaju život, rekao je Ljubotina.
Po istraživanju, najzadovoljniji su Amerikanci, njih 33 posto, a najnezadovoljniji stanovnici subsaharske Afrike, 9 posto. Naime, Hrvati su od svega najmanje zadovoljni fizičkim zdravljem, pa je tako njime zadovoljno tek 8 posto, jednako kao i svrhom života. Zajednicom je zadovoljno tek 9 posto Hrvata. Zemlje u kojima ima najviše ljudi zadovoljnih životom u njima, redom su Panama, 61 posto, Kostarika, 44 posto, Danska, 40 posto, Austrija 39 posto te Brazil, 39 posto.
Neostvarena obećanja iz devedesetih
– Na nezadovoljstvo ljudi sigurno utječe i dugotrajna ekonomska kriza, a posebno kriza političkog upravljanja zemljom koja je stvorila osjećaj besperspektivnosti, pesimizma i što je najgore, osjećaj da se stvari ne mogu promijeniti, odnosno da je uvijek netko drugi kriv za probleme. Čini mi se da je jedan od problema kod nas da velika očekivanja s početka devedesetih nisu ostvarena, što za posljedicu ima da ljudi ne primjećuju mnoge dobre i pozitivne stvari koje mi imamo, a mnoge druge zemlje nemaju, ističe Ljubotina.
On tvrdi da iako nema općeg recepta za sreću, rezultati istraživanja sugeriraju ljudima da postave razumna i realna očekivanja, prepoznaju lijepe i pozitivne stvari koje ih okružuju, uživaju u svakom trenutku, pomažu drugima i vesele se svakodnevnim stvarima te citira Marka Twaina koji je davno rekao ‘Daj priliku svakom danu da postane najljepši u tvom životu’.
