Hrvatska baš u svemu ignorira srednjoškolce: Jedu u pekari, nemaju ni državne stipendije
Sendvič iz pekare, pizza, buhtla od čokolade, kava. Ovo su jela koja tijekom dana konzumiraju hrvatski srednjoškolci, priznaju nam sami. Za razliku od osnovnih škola oni nemaju organiziranu kuhinju ili kantinu pa su primorani kupovati pekarske proizvode i time se nahraniti za gotovo pola dana, koliko provode u školi. Za razliku od studenata nemaju ni državne stipendije, a resorno Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih ne odgovara na naša pitanja o tome.
Učionica i pekara | foto: srednja.hr, Pixabay
Hrvatska osigurava besplatne školske obroke za osnovnoškolce, a dok učenici krenu u srednju školu dočeka ih hladni tuš. Prisiljeni su jesti pekarske proizvode koje moraju platiti sami ili njihovi roditelji. Anketa na Instagram profilu portala srednja.hr, u kojoj je sudjelovalo 802 čitatelja, pokazala je da najviše njih tjedno troši do deset eura na hranu za školu tjedno. Takav odgovor, naime, dalo je 42 posto ispitanika. Njih 35 posto na hranu za školu troši do 20 eura tjedno, 12 posto do 30 eura, dok više od 30 eura izdvaja 11 posto čitatelja, pokazuje naša anketa.
‘Hrana iz pekare mi ne ‘hrani’ mozak kad se trebam skoncentrirati u školi’
Srednjoškolce smo pitali i što jedu kada su u školi. Sendvič ili pizza, sendvič, sendvič i jabuka, ništa, ništa, buhtla od čokolade, voće, integralni sendvič s purećom šunkom ili sirom, kavu i cigarete, voće, pekarske proizvode, sendvič iz pekare – odgovori su koje smo prikupili. Srednjoškolka iz Slatine s kojom smo razgovarali objašnjava da bi i u srednjim školama trebale postojati kuhinje jer je previše rizično da učenici svakodnevno napuštaju prostor škole i postaju sudionici prometa dok idu po hranu.
– Isto je puno skuplje za nas jesti vani nego što bi to bilo da imamo kuhinju. Većinom nosim svoju užinu koju pripremim kod kuće, ali nekim danima odem do najbliže trgovine i otprilike potrošim dva ili tri eura. Tjedno bi sve zajedno otprilike bilo između deset i 15 eura. Ne jedem u školi jer nemamo nikakvu kantinu ni pekaru. Ne volim ići previše u pekare jer je hrana tamo stvarno dosta nezdrava i ne ‘hrani’ mi mozak kad se trebam skoncentrirati u školi. Mislim da kuhinje u osnovnoj postoje samo zato što su ta djeca još premala da bi napuštala školu tijekom odmora i jer je obveza svakodnevnog pakiranja užine prevelika za roditelje, kazala nam je ova srednjoškolka.
Anketa koliko učenici troše na hranu | foto: srednja.hr
‘Za vrijeme odmora kupim si čokoladicu na aparatu u školi’
Ostali srednjoškolci s kojima smo pričali unisono kažu da bi u srednjoj školi trebala postojati barem organizirana užina. Srednjoškolac iz Vinkovaca pojašnjava da s kolegama ponekad skokne u trgovinu po voće, ali da je to uglavnom sendvič ili pecivo iz pekare. ‘Nije loše, blizu je i nije nešto skupo’, navodi. Sljedeća srednjoškolka iz Čakovca kaže da ne jede često u školi jer je hrana po pekarama skupa te priznaje da joj je doživjela šok nakon osnovne škole. Više nije bilo školske kuhinje i principa mjesečnog plaćanja, napominje, već je po hranu morala do obližnjih dućana i pekara. Njena vršnjakinja iz Labina kaže nam da bi u školu uzimala različite zdrave obroke, no za to bi joj trebao hladnjak ili mikrovalna pećnica.
Rak-rana nekih srednjih škola još su uvijek samoposlužni aparati, koji kasnije srednjoškolce dočekaju i na fakultetima. Čini se da upute Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo kako bi se iz školskih automata trebali izbaciti slatkiši te gazirana i negazirana slatka pića nisu urodile plodom.
– Za vrijeme odmora kupim si čokoladicu na aparatu u školi. Ima čokoladica, sokova, grickalica, vode. Cijene su od 0,80 centi do dva eura, opisala nam je jedna srednjoškolka.
Ministarstvo nam ne odgovara na pitanja o kantinama ili državnim stipendijama za srednjoškolce
Još jedan srednjoškolac poručio nam je da bi učenike trebalo obavijestiti kako nije zdravo svaki dan za užinu ‘maznut kebab ili slavonsku pizzu ili neke grickalice’. On jede buhtlu od čokolade za jedan euro iz pekare. S obzirom na to da je nedavno i Jutarnji.hr upozorio kako hrvatski obrazovni sustav zanemaruje srednjoškolce, obratili smo se resornom Ministarstvu znanosti, obrazovanja i mladih.
U dva navrata pitali smo ih jesu li ikada razmišljali o uvođenju državnih stipendija za učenike srednjih škola, primjerice kako one postoje za studente. Također, pitali smo ih je li se ikada radilo na planu za subvencioniranu prehranu ili kantine u srednjim školama. Njihov odgovor nismo primili, što samo produbljuje priču o zanemarivanju potreba srednjoškolaca koji su tada u svojim razvojnim godinama.
Usto i Svjetska zdravstvena organizacija govori kako bi svaka osoba dnevno trebala konzumirati pet ili više porcija voća i povrća (minimalno 400 grama), cjelovite žitarice i njihove proizvode, nemasno meso i ribu. S obzirom na to da srednjoškolci u školi provode i po sedam sati, oni koji putuju i više, takvo što čini se nedostižnim. Jedino su u boljoj poziciji učenici koji žive u učeničkom domu gdje postoje organizirani obroci za doručak, ručak i večeru.
