Hrvatska djeca ne vole školu, opterećena su obvezama i gube povjerenje u učitelje
Međunarodno istraživanje na učenicima provedeno 2018. godine među hrvatskom je djecom pokazalo dosta ambivalentne rezultate. S jedne je strane porazna činjenica da je jako malen broj učenika koji jako vole školu, velik broj onih koji su dosta opterećeni školskim obvezama, a tek polovina koja smatra da profesori o njima vode brigu. Ipak, s druge strane, stavovi učenika o kolegama izrazito su pozitivni – smatraju ih prijateljski raspoloženima i uvijek spremnima za pomoć, kao i što se smatraju prihvaćenima onakvima kakvi jesu.
Učionica
Foto: Feliphe Schiarolli on Unsplash
Teme koje su obrađene unutar Istraživanja o zdravstvenom ponašanju učenika tiču se pitanja vole li učenici školu, što misle o opterećenju školskim obvezama te kakvi su njihovi stavovi o drugim učenicima, ali i profesorima u školi.
Tek nekolicina učenika baš voli školu
Kako ističe Hrvatski zavod za javno zdravstvo, koji je pripremio izvješće o istraživanju, udio djece koja jako vole školu je nizak. Ispitanici u dobi od 11 godina pokazuju najbolji, iako također porazni interes za školom. Jako ju voli njih 15,1% učenika. S 13 godina taj interes naglo pada pa tek 5,2% učenika i učenica jako voli školu što kod 15-godišnjih đaka dolazi tek do 13,4%.
Situacija u Hrvatskoj od 2002. do 2018. godine
“Iako je Hrvatska po ovim podacima i nadalje pri dnu ljestvice zemlja uključenih u istraživanje kao što je bila i u prethodnim valovima provedbe istraživanja, situacija među petnaestogodišnjacima se ipak blago poboljšala 2018. godine u odnosu na prethodne godine. Potrebna su daljnja praćenja kako bi se utvrdilo hoće li se pozitivni pomaci nastaviti”
Ispod se nalazi graf s postotkom učenika koji jako vole školu po spolu i uzrastu, kao i graf koji pokazuje porast interesa 15-godišnjaka za školom.
Galerija 2 Fotografija
Otvori
Učenici su nam preopterećeni
Kako ističe HZJZ, biti opterećen školom znači biti pod trajnim stresom koji može negativno utjecati na školski uspjeh, ali i zdravlje te zdravtsveno ponašanje. Učencii koji su preopterećeni češće se rizično ponašaju te više pate od zdravtsvenih smetnji.
Takvih je, ako je vjerovati brojkama, u Hrvatskoj nažalost mnogo. Udio učenika koji se osjećaju dosta opterećeni školom varira od dvadeset do četrdeset posto. Preciznije, učenici u dobi od 11 godina najmanje su opterećeni, premda nezanemarivih 22,7% smatra da su pod velikim opterećenjem. To se penje do 41,8% kod 13-godišnjaka te se zaustavlja na 33% kod učenika uzrasta 15 godina.
Po opterećenosti su školom naši učenici ispod prosjeka zemalja koje sudjeluju u ovom istraživanju, ali su zato 13-godišnjaci prosječno opterećeniji nego njihovi vršnjaci iz inozemstva.
Alarmantan je i podatak da od 2002. osjećaj opterećenja kod 15-godišnjaka u Hrvatskoj kontinuirano raste, što možemo vidjeti i na grafu poviše.
Učenici vole biti zajedno i jedni druge prihvaćaju, ali profesorima baš ne vjeruju
Jedna od obrađenih tema istraživanja su i stavovi učenika prema svojim kolegama. Pred pristupnike su postavljene tri različite tvrdnje – učenici u mom razredu vole biti zajedno, većina ih je prijateljski raspoložena i želi pomoći te kolege učenici me prihvaćaju takvog kakav jesam.
Znatna većina pristupnika slaže se sa svim tvrdnjama. Između 65 i 75% učenika mišljenja je da njegovi kolege vole biti zajedno te kako su prijateljski nastrojeni i spremni pomoći. Kod tvrdnje pod brojem tri – o međusobnoj toleranciji i prihvaćanju – rezultati su jako optimistični jer se učenici, njih do 80% slažu s time da ih njihovi kolege prihvaćaju onakve kakvi jesu.
Detaljnije podatke možete vidjeti u grafovima ispod.
Galerija 3 Fotografija
Otvori
Dosta pozitivno, učenici imaju osjećaj da ih profesori prihvaćaju onakve kakvi jesu, to uglavnom misli oko 80% ispitanika. Znatno manje ih, no ipak većina – više od 55% – smatra da profesori vode računa o njima kao učenicima. Veliko povjerenje u profesore opada s godinama, do manje od 50% kod 15-godišnjaka. Sve vrijednosti možete vidjeti na grafovima ispod.
Galerija 3 Fotografija
Otvori
