Hrvatska na vrhu europske ljestvice po nezaposlenosti mladih koji su tek završili školovanje
Europska komisija izradila je pregled obrazovanja i osposobljavanja u Hrvatskoj. Tako su došli do zaključka kako broj studenata drastično pada kroz godine, ispod smo prosjeka EU po broju visokoobrazovanih, a samo 45 posto upisanih završava studije. Istovremeno je veliki problem i zapošljivost mladih, 2014. godine samo je 46 posto onih koji su nedavno završili srednju školu bilo zaposleno, a situacija nije ništa bolja ni sa zaposlenošću visokoobrazovanih mladih. Sve je to, tvrdi Europska komisija posljedica ograničene prilike za učenje kroz rad i nedostatka prakse unutar obrazovnog sustava.
U akademskoj godini 2014./2015. znatno se smanjio broj studenata koji započinju visoko obrazovanje kad se, nakon razdoblja relativno kontinuiranog porasta, upisalo 3000 studenata manje nego prethodne godine, govore podaci Državnog ureda za statistiku iz 2015. godine.
Stipendije nadarenim studentima iz siromašnijih socioekonomskih sredina i studentima deficitarnih programa obično se isplaćuju pred kraj akademske godine, ali ove godine isplate su bile dodatno odgođene, primijetila je Europska komisija.
Samo 45 posto upisanih završava studij
U Hrvatskoj je 2014. godine samo 18,5 posto odraslih kao najviši stupanj obrazovanja imalo tercijarno obrazovanje. Iako je mnogo godina stjecanje tercijarnog obrazovanja u Hrvatskoj bilo u porastu, tijekom 2015. godine visokoobrazovanih u dobi između 30. i 34. godine života bilo je 30,9 posto, što je kaže Komisija, relativno nisko u odnosu na europski prosjek od 38,7 posto.
Više nego njihovi vršnjaci u drugim državama EU-a studenti u Hrvatskoj većinom se odlučuju za studij društvenih i humanitarnih znanosti. To se posebno odnosi na studij ekonomije, poduzetništva i prava, koji u Hrvatskoj pohađa 41 posto studenata, a u EU-u 34 posto studenata.
Posljednjih pet godina udio studenata koji studiraju na sveučilištima povećavao se polako, ali kontinuirano, za razliku od broja studenata na veleučilištima ili visokim školama. Stalno se povećavao i udio sveučilišnih studenata, dok se udio studenata stručnih studija smanjivao. Istovremeno, puno je veći broj studenata koji odustaju od sveučilišnih studija, nego onih koji odustaju od stručnog studija.
Iako je stopa nastavka školovanja sa srednjoškolske na fakultetsku razinu visoka, Ministarstvo je izračunalo da je stopa upisanih studenata koji su završili studij u godini 2013./2014. iznosila samo 45 posto.
Visoka nezaposlenost mladih
Poražavajuć je podatak kako je 2014. samo 46 posto onih koji su nedavno završili srednjoškolsko obrazovanje bilo zaposleno. Usporedbe radi, europski je prosjek 73 posto, pa je Hrvatska sa svojim postotkom po ovoj stavci treća najlošije stojeća zemlja EU.
Relativno mali udio osoba koje su završile strukovno obrazovanje i osposobljavanje
pronalazi prvi posao u zanimanju za koje su se osposobljavali. To uspije učiniti u
prosjeku od 37 do 47 posto osoba. Posljedica je to, tvrdi Europska komisija, zastarjelog kurikuluma za strukovno obrazovanje i osposobljavanje te ograničenih mogućnosti za učenje kroz rad, što dovodi do neusklađenosti znanja i vještina.
S druge, strane 80 posto visokoobrazovanih tijekom 2015. godine bilo je zaposleno, što je također ispod europskog prosjeka od 84 posto. Velika je zapošljivost studenata koji su završili stručne studije jer je većina studenata već u trenutku upisivanja na studij bila zaposlena, pa su po završetku nastavili raditi za istog poslodavca. Nedavni projekt Ministarstva obrazovanja pokazao je kako je najveći stupanj zapošljivosti ostvaren ‘starim’ programima koji su postojali prije bolonjskog procesa.
Tijekom 2008. 86,3 posto osoba koje su završile tercijarno obrazovanje pronašlo je posao u roku od 1 do 3 godine od diplomiranja, dok je 2015. taj broj još uvijek iznosio samo 76,2 posto. Zbog tih se brojki Hrvatska nalazi među šest država EU-a s najlošijim rezultatima. Sve je to, tvrdi Europska komisija i u ovom slučaju posljedica ograničene prilike za učenje kroz praktičan rad tijekom studija.
