Pretraga

U 215 škola za dva se tjedna piše veliki ispit iz Hrvatskog: Ovoga puta ne ocjenjuju se učenici

A- A+

Preko osam tisuća učenika trećih razreda iz 215 hrvatskih škola u posljednjem tjednu studenog piše veliki nacionalni ispit. Riječ je o testu koji se, poput državne mature, piše u standardiziranim uvjetima. No, za razliku od mature ne utječe na uspjeh srednjoškolaca, niti o njemu ovisi nastavak daljnjeg školovanja. Ovaj ispit zapravo ocjenjuje kvalitetu obrazovnog sustava te bi trebao biti jedan od temelja njegova unapređenja.

foto: Ivan Božić|srednja.hr

Od 26. do 30. studenog u 215 hrvatskih škola provodi se veliki nacionalni ispit iz Hrvatskog jezika. Pišu ga učenici trećih razreda srednjih škola, a ovim se testom zapravo se provjerava u kojoj su mjeri učenici ovladali znanjima, vještinama i kompetencijama iz pojedinih nastavnih predmeta.

Neće se ispitivati samo činjenično znanje učenika

Učenici iz ovog ispita ne dobivaju ocjenu, on ne utječe na završni uspjeh srednjoškolaca, niti o sudbini njihova daljnjeg školovanja, kako to čini državna matura.

Izdvojeni članak

[INTERVJU] Ravnateljica NCVVO-a Maja Jukić: Vrijeme je da stvorimo kulturu kvalitete i odgovornosti na razini učenika, nastavnika, škole, roditelja i lokalne zajednice

– Nacionalni ispiti standardizirani su postupci kojima se provjerava u kojoj su mjeri učenici ovladali znanjima, vještinama i kompetencijama iz pojedinih nastavnih predmeta, a s ciljem praćenja i unapređivanja učinkovitosti obrazovanja. Rezultati nacionalnih ispita daju informaciju o tome u kojoj su mjeri ostvareni obrazovni ishodi, a njima bi se trebali koristiti učitelji, nastavnici, učenici i obrazovni sustav u cjelini kako bi se osigurao njihov utjecaj na učenje i poučavanje, kažu iz Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja (NCVVO).

U prijevodu, rezultati ovog ispita samim će školama poslužiti za unapređivanje rada s učenicima. Nacionalni ispiti provode se u standardiziranim uvjetima, slično kao i državna matura. No, ispit koji se piše krajem studenog, kao i nadolazeći nacionalni ispiti, neće ispitivati samo činjenično znanje.

– Glavna je značajka nacionalnih ispita ispitivanje i mjerenje onoga što učenici mogu, a ne samo onoga što (činjenično) znaju. Stoga ispitom ne trebaju biti obuhvaćeni svi sadržaji/ishodi nastavnoga programa ili kurikuluma, već pojedini aspekti programa ili kurikuluma koji ukazuju na funkcionalne kompetencije učenika kao što su čitalačka, matematička i prirodoslovna pismenost, odnosno razumijevanje i primjena znanja koji se ispituju problemskim zadatcima u pojedinome predmetu ili području, pojašnjavaju iz NCVVO-a.

Rezultati ispita koristit će se za unapređenje poučavanja i učenja

Uz ispit, učenici će dobiti i popratni upitnik kojime će se ispitati utjecaj različitih čimbenika na njihova postignuća odnosno na rezultate ispitivanja.

Izdvojeni članak

Obrazovanje po mjeri učenika: ‘Pitajte ih kakve promjene u školi žele, potaknite ih da izraze svoje mišljenje’

– Rezultati ispitivanja su osim obrazovnoj politici i javnosti namijenjeni učenicima, roditeljima, učiteljima, školama, sektorskim agencijama i osnivačima škola u lokalnoj zajednici. Rezultati će biti korišteni za unapređenje učenja i poučavanja, samovrednovanje i vanjsko vrednovanje škola te praćenje ostvarivanja obrazovnih ishoda u godini ispitivanja s obzirom na unaprijed određene razine postignuća čime će se utjecati na razvoj nacionalnih politika u obrazovanju. Model sustava nacionalnih ispita temeljit će se na načelima objektivnoga vrednovanja te sustavnoga, ciljanoga i jasnoga izvještavanja, ali i na sustavu mjera koje treba poduzeti na svim razinama da bi se ubuduće postigli zadovoljavajući rezultati. Može se zaključiti da provedbom nacionalnih ispita obrazovni sustav dobit će snažan, stručno utemeljen i učinkovit mehanizam koji će dugoročno pridonijeti razvoju kvalitetnoga i učinkovitoga vanjskog vrednovanja, poručuju iz NCVVO-a.

Ispit iz Hrvatskog jezika kojeg učenici pišu nije jedini koji će se pisati. Ovi ispiti provodit će se svake četiri godine, a svakom glavnom ispitivanju prethodit će probno ispitivanje zadataka. U novome modelu sustava nacionalnih ispita za ispitivanje odabrana dva nastavna predmeta, Hrvatski jezik i Matematika te predmetno područje prirodoslovlja – sadržaji Fizike, Kemije, Biologije, Prirode i Geografije u višim razredima osnovne škole i u srednjoj školi te svi ti sadržaji u predmetu Priroda i društvo u nižim razredima osnovne škole.

– U idućim ciklusima ispitivanja moguće je planirati uvođenje drugih predmeta/područja u sustav nacionalnih ispita prema potrebama i zahtjevima obrazovne politike, pojašnjavaju iz NCVVO-a.

Dodaju za kraj, svaka će škola koja je uključena u ispitivanje dobiti izvještaj o postignućima svojih učenika za nastavno područje ili predmet u odnosu na postignuća na nacionalnoj razini. Škola će na temelju tih rezultata moći provesti samovrednovanje i planirati svoj razvoj te se pripremiti za vanjsko vrednovanje.