Barišić OUT: HNS predlaže Blaženku Divjak za novu ministricu znanosti i obrazovanja
HNS za novu ministricu znanosti i obrazovanja predlaže nestranačku osobu, Blaženku Divjak s Fakulteta organizacije i informatike. Riječ je o redovitoj profesorici koja je sudjelovala na nedavnom prosvjedu za kurikularnu reformu gdje se tražila ostavka ministra Barišića i Dijane Vican. Divjak je zamalo postala rektorica Sveučilišta u Zagrebu 2014., ali je izgubila od Damira Borasa za svega četiri glasa. U posljednjih godinu dana često kritizira netransparentne i vrlo upitne poteze uprave Sveučilišta oko Hrvatskih studija i Filozofskog fakulteta pa je tako stala na stranu profesora HS-a u štrajku. Rektoru nije ostala dužna ni kada je makinacijama produživao svoj mandat prelaskom na Učiteljski fakultet u Petrinji, a jasno se protivi i već famoznom ‘Lex Boras’. U javnoj raspravi o HKO-u stala je na stranu studenata stručnih studija i jedna je od rijetkih osoba koja je javno u posljednjih godinu dana argumentirala svoje stavove o nužnosti kvalitetnog i transparentnog Sveučilišta, dok su mnogi šutili. Čini se da je njezin angažman protiv aktualnih moćnika u znanstvenoj zajednici urodio plodom jer bi upravo ona trebala postati nova ministrica znanosti i obrazovanja, ako dođe do sporazuma HNS-a i HDZ-a.
Pavo Barišić i Blaženka Divjak
U novoj križaljci oko preslagivanja u Hrvatskom saboru, odnosno, u slučaju da se HDZ oformi većinu s HNS-om, toj stranci, prema pisanju medija, trebala bi pripasti tri ministarstva – Ministarstvo znanosti i obrazovanja, Ministarstvo pravosuđa i Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja. Kako doznajemo iz dva različita izvora, buduća ministrica znanosti i obrazovanja, koju predlaže HNS je Blaženka Divjak, redovna profesorica s Fakulteta organizacije i informatike, ujedno bivša prorektorica za studente i studije Sveučilišta u Zagrebu, i to u vrijeme drugog mandata rektora Aleksa Bjeliša (2010.-2014.). Divjak se 2014. natjecala za rektoricu Sveučilišta u Zagrebu i u drugom krugu za četiri glasa izgubila od Damira Borasa. U posljednjih godinu dana javno ističe svoje nezadovoljstvo i upozorava na brojne dvojbene, često nezakonite i protustatutarne odluke uprave Sveučilišta, a koje se u prvom redu tiču Filozofskog fakulteta i Hrvatskih studija. Štrajk i blokadu na HS-u javno je podržavala, oštro je kritizirala novi prijedlog izmjena i dopuna Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, popularno nazvanog ‘lex Boras’, a sudjelovala je i u burnoj javnoj raspravi o izmjenama Zakona o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru, zalažući se za istu HKO razinu sveučilišnih i stručnih diplomskih studija. Izvan sveučilišne sfere, Divjak je sudjelovala u pisanju Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije, podržava provođenje Cjelovite kurikularne reforme i sudjelovala je u prosvjedu 1. lipnja zbog netransparentnosti u radu Povjerenstva Dijane Vican i izboru nove Ekspertne radne skupine za kurikularnu reformu.
Prema informacijama kojima raspolažemo, u slučaju preslagivanja HDZ-a s HNS-om, nova ministrica obrazovanja trebala bi biti nestranačka Blaženka Divjak. Vijest je to koja u znanstveno-obrazovnim krugovima, nezadovoljnim trenutačnim stanjem, budi iznimnu dozu optimizma. Dakako, s obzirom na posljednje događaje u vidu prosvjeda 1. lipnja zbog netransparetnosti u procesu reforme obrazovanja, ostaje otvorenim pitanje što premijer Plenković ima u planu učiniti sa zahtjevom prosvjednika za razrješenjem Dijane Vican s čela Povjerenstva za provedbu Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije. Naime, premijer imenuje i razrješava predsjednika/cu i članove Povjerenstva, a upravo to Povjerenstvo ustrojava Ekspertnu radnu skupinu za provedbu kurikularne reforme.
Divjak u drugom krugu izbora za rektora Sveučilišta 2014. za četiri glasa izgubila od Damira Borasa
Blaženka Divjak redovita je profesorica u trajnom zvanju na Fakultetu organizacije i informatike u Varaždinu (sastavnica Sveučilišta u Zagrebu). Pročelnica je Katedre za kvantitativne metode, a u periodu od 2010. do 2014. obnašala je dužnost prorektorice za studente i studije Sveučilišta u Zagrebu, tijekom drugog mandata rektora Aleksa Bjeliša.
2014. godine kandidirala se za rektoricu Sveučilišta, nakon prvog kruga izbora bila je vodeća kandidatkinja, a u drugi krug izbora ušla je s Damirom Borasom. U konačnici, u drugom je krugu tijesno izgubila od sadašnjeg rektora Borasa i to za četiri glasa (raspodjela glasova bila je 35:31 za Borasa).
U posljednjih godinu dana, otkad traje iznimno nezadovoljstvo radom uprave Sveučilišta u Zagrebu, Divjak je javno istupala i ukazivala na brojne nepravilnosti, nezakonitosti i manipulacije vrhuške Sveučilišta na čelu s Damirom Borasom.
Divjak: Trenutačni sustav odlučivanja na Sveučilištu dozvoljava zlouporabe, pogotovo s ovakvim društvom opasnih namjera u Rektoratu
Gostujući u veljači ove godine na tribini ‘Stanje na Sveučilištu u Zagrebu’ u sklopu Skeptika u pubu, Divjak je otvoreno govorila o problemima na Sveučilištu tijekom mandata rektora Borasa. Pričajući o sustavu odlučivanja na Sveučilištu u Zagrebu, kazala je kako on nije dovoljno dobar.
– No, takav sustav odlučivanja omogućava upravljanje ukoliko imate pristojnog rektora. Očito dozvoljava i zlouporabe, pogotovo ako u Rektoratu imate ovakvo društvo opasnih namjera, rekla je Divjak referirajući se na trenutačnu upravu Sveučilišta u Zagrebu. Istaknula je i kako su od ciljeva na papiru sve do prakse zastupljeni isključivo partikularni interesi koji su doveli do izvanrednih stanja prvenstveno na Filozofskom fakultetu te na Hrvatskim studijima.
Na istoj tribini ukazala je na sukob interesa rektora Borasa prilikom njegova zapošljavanja na odsjeku Učiteljskog fakulteta u Petrinji, rekavši kako rektor potpisuje odluke o radnim mjestima na Sveučilištu. Pojasnila je kako je upravo rektor Boras radno mjesto za samog sebe odobrio odsjeku Učiteljskog fakulteta u Petrinji. Istaknula je da studenti i profesori zaslužuju bolje i da Sveučilište u Zagrebu sigurno može bolje. Divjak je zaključila i da se u svom rektorskom programu zalagala za funkcionalnu integraciju Sveučilišta te dodala da Sveučilište mora biti autonomno, uz veliku odgovornost prema društvu.
Ukazivala na niz nezakonitih, akademski neetičnih i neprincipijelnih odluka na Sveučilištu
Divjak je tijekom studentske blokade i štajka dijela profesora na Hrvatskim studijima u ožujku ove godine javno podržavala njihova nastojanja, rekavši kako je ‘to očito jedini preostali način za dolazak do rješenja’. U tom pogledu, složila se s mišljenjem Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja kako je niz odluka na Sveučilištu nezakonit, akademski neetičan i neprincipijelan jer upućuje na obračune s neistomišljenicima i gušenje slobode kritičkog mišljenja na Sveučilištu.
Isticala je kako je Senat Sveučilišta u Zagrebu u posljednje vrijeme instrumentaliziran te kako krivnju za trenutačno stanje dijele uprava Sveučilišta i sam Senat. Osim toga, naglašavala je kako su u vrlo kratkom vremenu na Sveučilištu u Zagrebu potpuno urušeni akademski uzusi.
Divjak je krajem svibnja sudjelovala na tribini na Filozofskom fakultetu pod nazivom ‘Slobodna znanost – Sveučilište između autonomije i autokracije’, gdje je također isticala niz problema s kojima je danas suočeno Sveučilište u Zagrebu zbog lošeg upravljanja trenutne uprave na čelu s Damirom Borasom.
Oštro kritizirala ‘lex Boras’: Pogodovanje nekolicini i šteta sustavu i Hrvatskoj u cjelini
Vrlo aktivno u posljednjih je mjesec dana komentirala najavljene izmjene i dopune Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju. S obzirom na brojne prilagodbe novog prijedloga Zakona rektoru Borasu (koji je sjedio u Povjerenstvu koje je donosilo izmjene i dopune tog Zakona) i uskom, interesno povezanom krugu ljudi, Divjak je za medije isticala kako se radi o pogodovanju nekolicini i šteti sustavu i Hrvatskoj u cjelini.
– Najveći dio promjena koje se zasada planiraju se čini da se rade zato da bi se uredio sustav da se pojedinci, nekolicina, mogu zadržati duže u sustavu, kazala je Divjak prije mjesec dana za HRT i dodala kako novi prijedlog ZZDVO-a ne ide u korist sustavu jer na neki način podržava ono što se popularno zove akademsko torbarenje i žicarenje.
Osim toga, upozoravala je da su se izmjene ZZDVO-a pripremale daleko od očiju zainteresirane javnosti, bez prethodne rasprave o tome što se promjenama želi postići te da će zacrtane promjene, koje je između ostaloga krojio i sam rektor Boras, dodatno degradirati naše visoko obrazovanje koje posljednjih godina ionako postojano tone.
– Što nam nudi promjena Zakona kako je sada zacrtana? Izbjegavanje važnih razvojnih tema, definitivno daljnje devastiranje visokog obrazovanja, učvršćivanje klijentelizma u znanosti i obrazovanju te odustajanje od visokog obrazovanja kao javnog dobra, kritički se za Index.hr osvrtala Divjak na prijedlog ‘lex Boras’ koji je se 22. svibnja nalazi na javnom savjetovanju.
U javnoj raspravi o HKO-u stala u obranu studenata stručnih studija, potpisala i peticiju protiv plagiranja u Hrvatskoj
O još je jednoj temi Divjak jasno isticala svoje mišljenje, sudjelujući u javnoj raspravi o izmjenama i dopunama Zakona o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru, koji je na noge podigao 55.000 studenata stručnih studija u Hrvatskoj. Divjak je tada u javnoj raspravi pisala kako je potpuno nejasna namjera razlaganja razine 7 HKO-a na podrazine te da će dijeljenje razine 7 samo doprinijeti kompliciranju situacije.
Spomenimo i kako je Divjak početkom veljače ove godine bila jedna od potpisnica peticije ‘Stop plagiranju u Hrvatskoj’, koju je potpisalo više od 11.000 građana tražeći nultu stopu tolerancije na plagiranje. Cijela peticija pokrenuta je, dakako, zbog afere plagijat ministra Pave Barišića.
Divjak sudjelovala u pisanju Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije, kao i na prosvjedu 1. lipnja 2017.
Sudjelovala je u pisanju Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije i to u radnim skupinama za osiguravanje kvalitete visokog obrazovanja, za izvanredne studije i za resurse u visokom obrazovanju. Podržava provođenje Cjelovite kurikularne reforme, a 1. lipnja 2017. sudjelovala je u zagrebačkom prosvjedu zbog netransparentnosti u procesu novog dijela provođenja reforme obrazovanja.
Podsjetimo, zahtjevi prosvjednika bili su razrješenje ministra Pave Barišića, razrješenje predsjednice Posebnog stručnog povjerenstva za provedbu Strategije Dijane Vican i ponovno provođenje postupka natječaja i izbora za članove i voditelja Ekspertne radne skupine za kurikularnu reformu.
