Boras i Sveučilište najavljuju poskupljenje ECTS-a za sve studente, a troše milijune kao nikada do sada

Travanjska sjednica Senata Sveučilišta u Zagrebu, koja će se održati u utorak, itekako se iščekuje zbog mogućnosti da se na njoj nađe točka o odluci počasnog doktorata Milanu Bandiću. I dok su sve oči uprte u to pitanje, za istu se sjednicu priprema cijeli niz važnih financijskih odluka. Tako bi se u utorak trebalo odlučivati o podizanju cijene maksimalne participacije školarina za sve one studente koji ne ostvaruju 55 ili više ECTS bodova. Drugim riječima, pred Senatom je odluka o povećanju cijene ECTS boda. Osim toga, Senatu predstoji i odluka o značajnom povećanju troškova poslovanja Rektorata, kao i vrlo interesantan izvještaj materijalnih troškova Rektorata u 2018. godini. U nastavku donosimo dokumente o kojima će u utorak odlučivati Senat.

Rektor Damir Boras | Foto: Screenshot Youtube

Od iduće akademske godine, 2019./2020., izgledno je kako će studentima Sveučilišta u Zagrebu biti povećani troškovi njihova studiranja, a iz novca kojeg država doznačuje Sveučilištu, bitno viši iznos od dosadašnjeg izdvajat će se za troškove poslovanja Rektorata. Takva je odluka većinom glasova tijekom prošloga tjedna prihvaćena na sveučilišnom Odboru za proračun i tako definirana pripremljena je za usvajanje na sjednici Senata koja će se održati u utorak.

Krenimo redom. Svim redovnim studentima koji prvi put upisuju studij ili pak onima koji ostvaruju 55 ili više ECTS bodova po godini (koji su ‘dali uvjet’), država plaća studij. No, redovni studenti koji tijekom akademske godine ostvare manje od 55 ECTS bodova, dužni su sami plaćati iznos participacije školarine, sukladno tome koliko su ECTS bodova ostvarili, odnosno, koliko ECTS bodova prenose u novu akademsku godinu.

Kruna sjajne suradnje rektora i gradonačelnika: Boras Bandiću daje počasni doktorat

Cijena ECTS-a raste od 10 do 40 kuna

Cijene participacije školarine, tj. cijenu ECTS boda za te studente određuju fakulteti, no uprava Sveučilišta određuje do kojeg se maksimalnog iznosa te cijene mogu kretati. Tako su primjerice studenti društveno-humanističkih fakulteta (npr. Filozofski fakultet) godinu plaćali 7.200 kuna (puni iznos plaćali bi ako bi prethodnu godinu pali, tj. ostvarili manje od 30 ECTS bodova tijekom akademske godine). Prema odluci koja se sprema za Senat u utorak, ta će cijena porasti za 1.200 kuna, odnosno puni iznos participacije školarine za studente društveno-humanističkog područja iznosit će 8.400 kuna.

Prevedimo to u cijenu ECTS bodova. Studenti društveno-humanističkih fakulteta koji su ostvarivali između 30 i 55 ECTS bodova tijekom akademske godine, dosad su jedan ECTS bod plaćali 120 kuna. Prema novoj odluci, cijena ECTS boda porast će za 20 kuna, tj. iznosit će 140 kuna. Pritom društveno-humanističko područje bilježi jedno od manjih povećanja cijena participacije školarine i ECTS boda. Naime, ako odluka bude usvojena na Senatu, najviše bi mogli ‘nastradati’ džepovi studenata biotehničkih, prirodoslovnih, tehničkih i interdisciplinarnih fakulteta. Ukupna cijena participacije školarine od jeseni bi im mogla porasti za 1.800 do 2.400 kuna, odnosno cijena ECTS boda porasla bi im za 30 do 40 kuna.

U tablici koju donosimo u nastavku, možete proučiti dosadašnje i novopredložene cijene maksimalne participacije školarine, kao i dosadašnje i novopredložene cijene ECTS boda. U zagradama se nalaze povećanja cijena.

S obzirom da je tekuća akademska godina u svojoj drugoj polovici, ovakva bi se odluka (ako je Senat u utorak usvoji) mogla početi primjenjivati od 1. listopada, odnosno od početka nove akademske godine. Dakako, treba naglasiti da Sveučilište ovime formira maksimalnu visinu do koje fakulteti iz pojedinih područja mogu odrediti cijene participacija i ECTS boda. Na taj način Sveučilište daje zeleno svjetlo fakultetima da povise cijenu studiranja zagrebačkim studentima i istodobno više zarađuju od studentskih školarina.

Penju se i troškovi poslovanja Rektorata

Poznat iznos novca koji je Grad Zagreb donirao Sveučilištu u protekloj godini

Razlog za to povećanje treba tražiti u još jednoj odluci koja će se naći pred Senatom u utorak. Naime, jednim drugim potezom uprava Sveučilišta fakultetima zapravo smanjuje priljev financijskih sredstava koja na Sveučilište pristižu iz državnog proračuna. Iz proračuna se godišnje, putem programskih ugovora, za Sveučilište u Zagrebu izdvaja oko 156 milijuna kuna. Drugim riječima, država taj iznos doznačuje zagrebačkom sveučilištu za redovite studente Sveučilišta, tj. one koji u akademskoj godini ostvaruju 55 ili više ECTS bodova.

Od punog iznosa koji iz proračuna stigne Sveučilištu, određeni se postotak izdvaja za troškove poslovanja Rektorata. Dosad je taj postotak iznosio 17% od ukupnog iznosa doznačenog iz državnog proračuna, no prema novoj računici, izdvajanja za Rektorat penju se na oko 25% od ukupnog iznosa doznačenog iz državnog proračuna putem programskih ugovora.

Muzičkoj akademiji odmah milijun kuna za režije

Od tih 25%, prema odluci koja ide na Senat, 4,5% sredstava odmah bi se izdvojilo za stipendiranje studenata te za troškove energenata Muzičke akademije. Odnosno, 6 milijuna kuna odmah se izdvaja za stipendije, a milijun kuna za režije Muzičke akademije. Preostalih 20,5% troškova koje pridržava Rektorat, dijeli se na sljedeći način:

  • 10% za troškove poslovanja Rektorata
  • 5% za rezervna interventna sredstva i rezerva tekućeg i investicijskog održavanja
  • 1,5% za posebnu međunarodnu suradnju
  • 4% za profesore emerituse.
U zadnje 4 godine Muzičkoj akademiji ekstra 5 milijuna kuna samo da plati režije za zgradu

Dosad je situacija bila sljedeća; za potrebe poslovanja Rektorata i ostalih sveučilišnih potreba izdvajalo se 17% od ukupnog doznačenog iznosa iz državnog proračuna putem programskih ugovora. Raspodjela troškova za Rektorat bila je sljedeća:

  • 5% za troškove poslovanja Rektorata
  • 5% za rezervna interventna sredstva i rezervu investicijskog održavanja
  • 2% za stipendiranje studenata
  • 1,5% za posebnu međunarodnu suradnju
  • 3,5% za profesore emerituse.

Valja naglasiti da je za mandata rektora Borasa, točnije u prosincu 2016., jednom već došlo do povećanja za troškove poslovanja Rektorata, s 4% na 5%. Tada je taj porast opravdan i prihvaćen na Senatu s argumentacijom potrebe financiranja sveučilišnog pamfleta Universitas, kojeg zajednički izdaju zagrebačko i splitsko sveučilište.

Odluku u kojoj se nalaze odredbe o povećanju participacije školarine i povećanju troškova Rektorata, a koja je pripremljena za Senat u utorak i u čijem smo posjedu, u cijelosti možete pročitati u nastavku. (*Ukoliko vam se dokument ne prikazuje ispravno, potrebno je osvježiti stranicu.)

Kako je trošio Rektorat u 2018.: Za službena putovanja više od 2 milijuna kuna

[FOTO] Zagrebački rektor Boras: 'Hrvatska treba mlade koji imaju snagu za znanost, za rad, ali za imati djecu'

Osim dobrih vijesti koje ste maločas pročitali, na Senatu u utorak trebao bi se naći i svojevrsni financijski izvještaj, odnosno pregled materijalnih troškova Rektorata za 2018. godinu. Iz tablice koja će se naći na Senatu (i koju možete pročitati u nastavku), vidljivo je kako je Rektorat u 2018. potrošio 39.345.345 kuna. Pritom nešto više od 18 milijuna kuna iznose materijalni i financijski rashodi koji nemaju pokriće iz drugih izvora financiranja.

Po stavkama, najviše se trošilo na ‘intelektualne i osobne usluge’ (više od 13 i pol milijuna kuna), potom na ‘uredski materijal i ostale materijalne rashode’ (skoro 5 milijuna kuna), ‘ostale usluge’ (više od 2 i pol milijuna kuna), ‘usluge promidžbe i promoviranja’ (skoro 2 milijuna kuna), ‘računalne usluge’ (milijun i 800 tisuća kuna), ali i na službena putovanja na koja je utrošeno točno 2.194.064 kune.

U nastavku možete proučiti troškove Rektorata za 2018. godinu. (*Ukoliko vam se dokument ne prikazuje ispravno, potrebno je osvježiti stranicu.)

One comment

  1. A ovako je govorila ministrica 2011. godine. Danas ima kratko pamćenje.

    O finaciranju Sveučilišta u Zagrebu:

    “2. Pitanje financiranja javnog visokog školstva nije riješeno. Zanemaruje se činjenica da je potrebno izračunati realne troškove studiranja, uvesti standarde kvalitete obrazovanja prema kojima se studij planira i financira te odrediti tko će platiti kvalitetno obrazovanje tako da hrvatski student bude konkurentan na europskom tržištu obrazovanja. Ukoliko realne troškove studiranja plaća država to treba jasno napisati u prijedlog Zakona i pozicionirati Sveučilište kao nacionalno dobro i razvojni prioritet. Ovako, bez bilo kakvih garancija, je ideja o studiju bez školarina za sve studente utopijska, ali i štetna za kvalitetu studiranja na hrvatskim sveučilištima.”

    “4. Izjava da za provedbu predloženog Zakona nije potrebno osigurati dodatna financijska sredstva nije opravdana. U prijedlogu Zakona postoji čitavi niz aktivnosti koje iziskuju dodatna financijska sredstva (izbori u zvanja, akreditacije i reakreditacije programa, stipendiranje, izdavanje isprava o studiju bez naknade, obaveza provođenja sveobuhvatnog studentskog vrednovanja, uvođenje novog sustava ocjenjivanja, financiranje savjetnika studenata na svim razinama studija itd.) koji u svjetlu činjenice da se ukidaju školarine te da je i sada financiranje sveučilišta nedostatno (implementacija Zakona o osiguravanju kvalitete iz 2009. upitna je budući da za njegovo provođenje nisu osigurana nikakva dodatna financijska sredstva), govori u prilog činjenici da bi se eventualnom primjenom ovog Zakona, sveučilišta financijski upropastila.”

    “7. Nema garancije kvalitete obrazovanja jer nema osiguravanja minimalnog financiranja sustava. Niti u jednoj komponenti programskih ugovora (prijedlog Zakona o sveučilištu) se ne spominje financiranje sustava osiguravanja kvalitete čiji je razvoj u obvezi sveučilišta još od 2009.”

    “11. Ograničavanje visine školarina (upisnina), osim što ugrožava kvalitetu obrazovanja, sprečava razvoj internacionalizacije sveučilišta, budući da studiji na engleskom jeziku nisu održivi uz ovakvu financijsku potporu. U brojnim zemljama EU-a izvode se studiji na engleskom jeziku i pri tome se plaća realna visina školarine (ali uz ponudu fondova za stipendiranje i kreditiranje).”

    O binarnom sustavu visokoškolskog obrazovanja:

    “8. Ukida se binarni sustav u visokom obrazovanju, budući da nema razlikovanja akademskih naziva (prijediplomski studij) stečenih na sveučilištima i veleučilištima i visokim školama. Čak štoviše, visokim školama se daje pravo izvođenja i diplomskih studija što nije pisalo u prijedlogu Zakona iz studenog 2010. Nadalje, na poslijediplomske sveučilišne studije mogu se upisivati i osobe koje su završile stručne diplomske studije, što posebno nema smisla kad se radi o doktorskim studijima. Činjenica da je netko radio u praksi pet godina ne osigurava kvalitetu kandidata za upis na doktorski studij.”

    Izvor:

    http://www.unizg.hr/fileadmin/rektorat/O_Sveucilistu/Dokumenti_javnost/Dokumenti/Javne_rasprave/Primjedbe_na_zakone_2011/Blazenka_Divjak_primjedbe_na_zakon_o_visokom_obrazovanju.doc

    http://www.unizg.hr/o-sveucilistu/dokumenti-i-javnost-informacija/dokumenti-sveucilista/javne-rasprave/zakljucci-senata-o-nacrtima-zakona-2011/

Odgovori