Divjak unijela razdor među učitelje i profesore: Zbog pomalo nedemokratske odluke o promjeni Zakona, stižu reakcije sa svih strana
Promjene Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi izazvale su veliku javnu raspravu. Kada je ona konačno završila, došlo je vrijeme na predstavljanje Nacrta konačnog prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi. To se i dogodilo prošlog četvrtka na 105. sjednici Vlade. Problem je nastao kada je uočeno da taj Nacrt sadrži jedan sasvim novi članak koji se tiče mnogih djelatnika u školi, a o njemu tijekom javne rasprave nije bilo ni riječi. Ubačen iz vedra neba, ponovno je pokrenuo buku oko teme o kojoj se raspravlja već 20 godina te je unio raskol između učitelja i profesora.
Ministrica Blaženka Divjak | Foto: srednja.hr
Raspravu koja traje 20 godina, ministrica Blaženka Divjak odlučila je riješiti preko koljena, o čemu smo pisali. Zakon koji je prošao veliku javnu raspravu, promijenio se netom prije izglasavanja i to na štetu učitelja razredne nastave s pojačanim programima. Nacrt konačnog prijedoga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi potaknuo je mnoge učitelje da reagiraju i počnu slati prigovore i zahtjeve za amandmanom na adrese Ministarstva znanosti i obrazovanja.
Živa rasprava na Facebook grupama
Međutim, nije trebalo dugo čekati da se oglasi i druga strana. U Facebook grupama ponovno je došlo do vrlo žive rasprave o ovom problemu, a Pismo podrške novoj izmjeni Zakona na adrese raznih institucija počela je slati i Mreža Nastavnici Organizirano (pismo na kraju teksta).
Oni, naravno promjenu podupiru budući da im ide u korist. Podsjetimo, članak 29. koji je nakon javne rasprave dodan u Nacrt konačnog prijedloga zakona, u podređeni položaj na javnim natječajima stavlja učitelje razredne nastave s pojačanim predmetima u odnosu na sve nastavničke, ali i nenastavničke smjerove drugih fakulteta sa stečenim pedagoškim kompetencijama.
Rasprava o ovom problemu se vodi već 20 godina, a već se tijekom javne rasprave za novi nastavni plan i program informatike angažmanom struke ukazalo na nepravednost ovakvih odluka. Tada su učitelji informatike izjednačeni s ostalim sveučilišnim studijima, što pokazuje da bi se, da je ovaj sporni članak bio u javnoj raspravi, isto dogodilo i sa Zakonom o odgoju i obrazovanju. Vjerojatno je upravo zbog toga, odluka o uvođenju članka 29. na ovakav način i donesena. Međutim, čemu onda uopće služi javna rasprava, zapitat će se mnogi, ako nakon nje samoinicijativno ministrica donosi nove članke i odlučuje o vrlo važnim pitanjima.
Rasprava se uglavnom odvija na temelju toga da učitelji s pojačanim predmetom nemaju dovoljno ili jednako znanja kao i netko tko je završio neki drugi sveučilišni studij (na primjer FOI) te stekao određene pedagoške kompetencije. S druge strane, učitelji razredne nastave naglašavaju da im za nastavu u višim razredima osnovne škole toliko znanja apsolutno nije potrebno, već su puno važnija pedagogija i metodika te način odnošenja prema učenicima, što oni imaju.
Demokracija je nakratko suspendirana, što profesori zaboravljaju jer im odluka ide u korist
Dugogodišnja saborska zastupnica SDP-a i učiteljica, Marija Lugarić, naglašava da je stvar vrlo jednostavna i prikazuje najveći problem rangiranja kakav se želi progurati u Zakonu:
– Ako su učitelji razredne nastave i predmeta stručni, onda mogu predavati. Ako nisu stručni, onda ne mogu i nema tu prostora za “prednosti” i “rangiranja” ovoga tipa – ako se na natječaj ne jave ovi, onda mogu oni. I u tome je problem. Pa ne možeš biti “uvjetno stručan”. Ili imaš kompetencije za nešto ili nemaš. I nema tu prostora za stručnije više ili manje, jasna je Lugarić.
Što god mislili o ovoj problematici i raspravi, mnogi zaboravljaju na jednu važnu stvar. Način na koji se odluka pokušava provesti pomalo izlazi iz demokratskih okvira. Javna rasprava služi upravo tome da javnost ima priliku argumentirano raspraviti o nekim stvarima. Oni koji šalju podršku ovakvom prijedlogom moraju znati da trenutno javne rasprave nema i da bi se slična situacija, samo na njihovu štetu, mogla dogoditi u nekoj drugoj izmjeni nekog zakona.
Pismo podrške Mreže Nastavnici organizirano prenosimo u cijelosti
PODRŠKA IZMJENI KONAČNOG PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI
Referiramo se na 105. sjednicu Vlade RH održanu 5. srpnja 2018. godine, na kojoj je ministrica Divjak člankom 29. predložila i uvrstila izmjene u postojeći Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (članak 105, stavak 6), prema kojima se kadar s učiteljskih fakulteta s pojačanim nastavnim predmetima i modulima prilikom javljanja na natječaj za posao u predmetnoj nastavi u osnovnoj školi rangira kao treći na listi za zapošljavanje, iza profesora odnosno magistra odgovarajućeg predmeta.
Podupiremo taj prijedlog, jer smatramo da je krajnje vrijeme da se uvede red i odredi točan redoslijed zapošljavanja ovisno o tome koje je struke i koje kompetencija ima kandidat na natječaju.
Studij razredne nastave s pojačanim nastavnim predmetom ili modulom daje osobi kompetencije za rad u predmetnoj nastavi, to nipošto nije sporno, ali nije u redu da netko tko je u sklopu studija stekao između 44 i 85 ECTS bodova iz predmeta za koji se natječe bude ravnopravan osobi koja je tijekom studiranja istoga predmeta prikupila u pravilu između 150 i 300 ECTS bodova. A to je dva do pet puta više!
Osobe sa završenim studijem razredne nastave s pojačanim nastavnim predmetom ili modulom jesu stručne za predavanje svoga pojačanog predmeta ili modula, ali prednost pri zapošljavanju treba biti na strani profesora odnosno magistara edukacije predmeta, a učitelje razredne nastave odnosno magistre primarne edukacije zapošljavati tek ako se na natječaj nije javio profesor odnosno magistar edukacije traženog predmeta.
Njihove kompetencije za rad u predmetnoj nastavi, kao što smo prethodno spomenuli, nitko ne spori, no nerijetko se iz redova učitelja razredne nastave s pojačanim predmetom može čuti kako bi upravo oni trebali imati prednost pri zapošljavanju jer mogu raditi i u predmetnoj i u razrednoj nastavi, stalno ili na zamjenama, u redovnoj nastavi ili produženom boravku.
Također to potkrepljuju većim brojem odslušanih i položenih metodika – no, ne nalazimo nikakvu vezu između, primjerice, metodike nastave TZK i predavanja matematike.
Nadalje, uvjereni smo da izjednačenost tzv. pojačanih učitelja RN s predmetnim učiteljima u vrlo nepovoljan i neravnopravan položaj na natječajima stavlja upravo učitelja sa završenim stručnim studijem traženog predmeta i bitno mu ograničava zapošljivost, premda je po stečenim znanjima i kompetencijama bolji kandidat za radno mjesto učitelja predmetne nastave.
Kolege koji već rade na radnom mjestu predmetnog učitelja trebaju na tom radnom mjestu i ostati, ali za sva nova zapošljavanja pozdravljamo ovaj prijedlog izmjena Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi. Trebalo ih je odavno donijeti!
