Državni tajnik Glunčić uhvaćen u neznanju, laži i upitnom moralnom stavu
Matko Glunčić, državni tajnik u Ministarstvu znanosti i obrazovanja, jutros je, gostujući u emisiji ‘Točka na tjedan’ N1 televizije izjavio kako je statistika loših rezultata PISA istraživanju za 2015. u Hrvatskoj takva jer su su u nju ušla djeca s posebnim potrebama i nacionalne manjine. Osim što izjava implicira da takvi učenici imaju slabije rezultate, ona uopće nije ni točna. Kako saznajemo od nacionalne voditeljice PISA projekta, te dvije skupine učenika nisu sudjelovale niti u jednom PISA ciklusu u Hrvatskoj, a i da jesu, one imaju vrlo mali utjecaj na konačan ishod istraživanja.
Državni tajnik Matko Glunčić | screenshot: N1 televizija
Glunčić je, upitan za paradoks kako u hrvatskim školama imamo dvije trećine odlikaša i vrlo dobrih, a zatim na međunarodnim istraživanjima Hrvatska postiže ispodprosječne rezultate, izjavio nešto što je izazvalo veliku pozornost na društvenim mrežama.
Braš Roth: ‘Sve što je rekao državni tajnik Glunčić jest pogrešno’
– U ove rezultate ulaze prosječni rezultati. Ne uzimamo samo najbolje. U nekim europskim zemljama kažu lošijim učenicima da na dan testiranja ne dođu na nastavu. Kod nas u statistiku su ušla i djeca s posebnim potrebama i nacionalne manjine. Uzimamo sve zajedno unutra. Imamo inflaciju odlikaša, a većina njih nisu pravi odlikaši. Lani kada je XV. gimnazija organizirala prijemni ispit, 40% njih nije uspjelo položiti te prijemne ispite. Preveliki je pritisak roditelja, onda profesori dijele te ocijene, prenosi N1 televizija riječi državnog tajnika Glunčića.
No, da u PISA istraživanju navedeni učenici nisu sudjelovali, potvrdila nam je Michelle Braš Roth, nacionalna voditeljica PISA Hrvatska projekta i predstavnica RH u PISA Upravnom vijeću.
– Sve što je državni tajnik Glunčić rekao jest pogrešno. Naime, ovo je bio 4. ciklus PISA istraživanja u Hrvatskoj. Niti u jednom od tih ciklusa, pa ni u ovom posljednjem, nisu sudjelovala djeca s posebnim potrebama ili djeca pripadnici nacionalnih manjina, rekla nam je Braš Roth.
Navedene skupine ne utječu na rezultate istraživanja
Naime, pojasnila nam je kako djeca pripadnici nacionalnih manjina ulaze u dozvoljenu stopu isključenja od 5% pa tako ostaje otvorena mogućnost za isključenje škola manjina iz istraživanja.
Kako nam je dalje objasnila Braš Roth, PISA testovi sadrže mnogo otvorenih pitanja pa ako dijete na njih odgovara na, primjerice, talijanskom jeziku, potrebno je dodatno osposobljavanje nastavnika i treniranje te kodiranje pitanja na, u ovom slučaju talijanskom jeziku. No, to predstavlja dodatan trošak.
– Mi za to nemamo sredstva. Učenika pripadnika nacionalnih manjina u dobi od 15 godina brojčano ima jako malo i može ih se isključiti na temelju dozvoljene stope isključenja od 5%, kaže Braš Roth.
Isto tako, niti djeca s posebnim potrebama nisu sudjelovala ni u jednom od dosadašnja 4. ciklusa istraživanja u Hrvatskoj.
– Dakako, u srednjim školama nalaze se i učenici s blažim oblicima razvojne teškoće, primjerice s teškoćama u kognitivnom funkcioniranju, no na odluci je i procjeni škole i školskog koordinatora hoće li i tu djecu uključiti u istraživanje, zaključuje Braš Roth.
Upitali smo MZO i Vladu RH je li to i njihov stav
Iz istih razloga kao i djeca pripadnici nacionalnih manjina, odnosno, zbog njihova malog broja i dodatnih troškova za koje sredstava nema, i djeca s posebnim potrebama ulaze u dozvoljenu stopu isključenja od 5%.
Izjava državnog tajnika Glunčića, kojom indicira da dio krivice za slabe rezultate na PISA testiranju leži u učenicima s posebnim potrebama i učenicima pripadnicima nacionalnih manjina, jednostavno nije točna. Dapače, zaista je skandalozna i moralno je iznimno upitna. Postavlja se pitanje odražava li njegova izjava isključivo njegov osobni stav, stav Ministarstva znanosti i obrazovanja, ili možda stav Vlade Republike Hrvatske. Odgovor na to pitanje ćemo objaviti čim dobijemo odgovor od nadležnih institucija.
