Ekskluzivno: Rektor Boras želi da Ustavni sud ukine zakon o HKO-u
Prije gotovo tri mjeseca, 26. siječnja, Ustavni sud Republike Hrvatske zaprimio je prijedlog Sveučilišta u Zagrebu koje je zastupao rektor Damir Boras za pokretanje postupka ocjene ustavnosti Zakona o hrvatskom kvalifikacijskom okviru (NN 22/13.) Rektor smatra da se za ostvarenje prava iz članka 3. Ustava RH o jednakosti i vladavini prava, odnosno članaka 65. i 67. Ustava RH, ne može izjednačavati sveučilišne sa stručnim studijima. Rektor predlaže sudu da je zakon u potpunosti u suprotnosti s navedenim odredbama te da se pokrene postupak i ukine Zakon.
Hrvatski kvalifikacijski okvir instrument je uređenja sustava kvalifikacija u Republici Hrvatskoj koji osigurava jasnoću, pristupanje stjecanju, utemeljeno stjecanje, prohodnost i kvalitetu kvalifikacija, kao i povezivanje razina kvalifikacija u Republici Hrvatskoj s razinama kvalifikacija EQF-a (Europski kvalifikacijski okvir) i QF-EHEA (Kvalifikacijski okvir Europskog prostora visokog obrazovanja) te posredno s razinama kvalifikacija kvalifikacijskih okvira u drugim zemljama.
Rektorski zbor jednoglasno podržao prijedloga ocjene ustavnosti
Na petoj sjednici Rektorskog zbora održanoj 22. veljače rektor Boras je rekao kako je Sveučilište u Zagrebu imalo primjedbe na odnos Hrvatskog kvalifikacijskog okvira prema nekim razinama obrazovanja pa su sveučilišni i veleučilišni studiji stavljeni pod istu kategoriju zbog čega je Sveučilište podnijelo ustavnu tužbu, piše u izvještaju sa sjednice.
Rektor splitskog Sveučilišta Šimun Anđelinović smatrao je, prema zapisniku sjednice, kako je shema HKO-a napravljena na način da se ukida autonomija sveučilišta. Odluke donosi isključivo MZOS, Ministarstvo rada i Nacionalno vijeće za razvoj ljudskih potencijala bez uključivanja Rektorskog zbora ili sveučilišta u ishode učenja. Smatra da Rektorski zbor treba podržati ustavnu tužbu koju je pokrenulo Sveučilište u Zagrebu te je obzirom na nove okolnosti potrebno napraviti reviziju HKO-a.
Slijedom provedene rasprave Boras je predložio, a Rektorski zbor jednoglasno donio sljedeći zaključak.
– Rektorski zbor RH je mišljenja da su, određivanjem iste razine sveučilišnih
diplomskih studija, specijalističkih diplomskih stručnih studija i specijalističkih poslijediplomskih studija u Zakonu o hrvatskom kvalifikacijskom okviru, poništeni ishodi učenja i obezvrijeđen sveučilišni sustav visokog obrazovanja uspostavljen i reguliran Zakonom o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju. Stoga Rektorski zbor RH daje podršku Sveučilištu u Zagrebu u podizanju ustavne tužbe u smislu zahtjeva za ukidanjem istoga Zakona, navodi se u zapisniku sa sjednice 5. Rektorskog zbora.
MZOS ne želi komentirati prijedlog ocjene o ustavnosti dok ministar jamči studentima prijedloge stručnih naziva
Za komentar o raspravi na sjednici smo zatražili i predsjednika Vijeća veleučilišta i visokih škola RH Vlatka Cvrtilu koji je po funkciji prisustvovao sjednici, ali bez prava glasa.
– Na 5. sjednici Rektorskog zbora se nije raspravljalo o prijedlogu Sveučilišta u Zagrebu, već je Rektorski zbor informiran o inicijativi Sveučilišta u Zagrebu (pod točkom Razno) koje je podnijelo prijedlog za ocjenu ustavnosti Zakona o hrvatskom kvalifikacijskom okviru. Tada je Rektorski zbor generalno podržao tu inicijativu bez rasprave mada nisu bili prezentirani materijali o prijedlogu za ocjenu ustavnosti, te je zaključeno da se o tome raspravi na prvoj slijedećoj sjednici, rekao nam je Vlatko Cvrtila.
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta uopće nije htjelo komentirati situaciju u kojoj rektor Damir Boras u ime Sveučilišta u Zagrebu predlaže pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti s Ustavom, ali su nam kratko poručili kako su poslali svoje očitovanje Ustavnom sudu.
Na samoj sjednici Rektorskog zbora prisustvovao je i ministar Predrag Šustar koji je gotovo pet tjedana nakon sjednice, jamčio studentima Veleučilišta u Šibeniku da se na problematici ujednačavanje diploma i akademskih titula s veleučilišta s onim sveučilišnim radi, bez da je spomenuo da se ozbiljan dio te problematike nalazi pred Ustavnim sudom.
– Naša pravna služba radi na tome. To je ozbiljan problem. Dajte nam malo vremena da nađeno pravo pravno rješenje. U Hrvatskoj sada ima 50.000 ljudi koji su završili te studije, pa je to sve ozbiljniji rastući problem. Dajte nam malo vremena, jamčim da ćemo uskoro imati jedan prijedlog i nadam se da će on biti svima prihvatljiv, rekao je 31. ožujka ministar Šustar studentima prenosi tris.com.hr.
Prema pisanju posljednjeg broja Universitas čiji su nakladnici Sveučilište u Zagrebu i Splitu na 6. sjednici Rektorskog zbora raspravljalo se o brojnim nelogičnostima u razinama pojedinih kvalifikacija, posebno pri izjednačavanju stručnih i akademskih razina. Rektorski zbor će se tako aktivno uključiti u pripremu prijedloga pojedinih aktivnosti, a doznajemo kako je zaključeno da se treba formirati radna skupina koja će napraviti cjelovitu analizu Zakona.
Pokretanje postupka suglasnosti s Ustavom Zakona o HKO-u
Zakon o HKO-u donesen za vrijeme mandata ministra Željka Jovanovića
Zakon o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru donesen je u veljači 2013. za vrijeme mandata ministra Željka Jovanovića koji nam danas nije htio komentirati prijedlog za ocjenu ustavnosti od strane Sveučilišta u Zagrebu.
Razvoj Hrvatskog kvalifikacijskog okvira započeo je u ožujku 2006. godine, kada je Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta ustrojilo odgovarajuće povjerenstvo na čelu s ministrom. Nakon konzultacija s mnogim partnerima, početkom 2007. godine Ministarstvo je uputilo Polazne osnove Hrvatskog kvalifikacijskog okvira Vladi Republike Hrvatske s prijedlogom usvajanja i daljnjeg rada na izradi i provedbi HKO-a. U srpnju 2007. godine Vlada RH usvojila je Polazne osnove HKO-a, nakon čega je ustrojeno Povjerenstvo za izradu HKO-a, piše na stranicama HKO-a gdje možete vidjeti i detaljan razvoj projekta.
Nacionalni kvalifikacijski okviri u drugim zemljama EU koje također imaju binarne obrazovne sustave na istu razinu nacionalnog kvalifikacijskog okvira su svrstale sveučilišne i stručne studije, što je prema Sveučilištu u Zagrebu sporno. To su zemlje Poput Njemačke, Austrije, Finske, Belgije i Ujedinjenog Kraljevstva.
HKO je donio milijune bespovratnih sredstava fakultetima
Pomoću HKO-a mnogi fakulteti su dobili bespovratna sredstava u višemilijunskim iznosima. Samo pomoću ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava potpisanih unutar Poziva na dostavu projektnih prijava ‘Unapređivanje kvalitete u visokom obrazovanju uz primjenu Hrvatskog kvalifikacijskog okvira‘ koji su objavljeni na poziv iz sredine 2014. godine fakulteti su dobili gotovo 60 milijuna bespovratnih sredstava.
Primjerice, Ekonomski fakultet Sveučilišta u Rijeci dobilo je 3.794.856 bespovratnih sredstava za projekt ‘Usvajanje načela HKO u visokoobrazovnim institucijama u polju ekonomija – ECONQUAL’, Prema istom natječaju Sveučilište Sjever dobilo je za projekt ‘Provedba Hrvatskog kvalifikacijskog okvira u području multimedije’ 1.237.031 kuna. Ostaje pitanje što će se dogoditi s mogućnosti povlačenja bespovratnih sredstava ako Ustavni sud pokrene postupak i ukine zakon o HKO-u kako predlaže Sveučilište u Zagrebu.
– Izjednačavanje sveučilišnih i stručnih studija, odnosno svrstavanje u istu razinu je neustavno budući da Ustav RH jamči vladavinu prava. Sustav visokog obrazovanja uređen je svojim temeljnim ZZDiVO (Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju) i drugi zakoni koji reguliraju ovo područje moraju biti usklađeni s temeljnim zakonima i Ustavom. ZZDiVO detaljno definira sustav visokog obrazovanja i određuje koje preduvjete moraju ispuniti sveučilišta, sastavnice sveučilišta, veleučilišta i visoke škole. Različiti preduvjeti koje moraju ispuniti prije početka rada, različite vrste studija koje se izvode na sveučilištima odnosno na veleučilištima i visokim školama, različite razine nastavnika i suradnika koji izvode nastavu dozvoljeni su razlozi za osporavanje Zakona, piše u prijedlogu za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti s Ustavom zakona o HKO-u.
Napomenimo da prijedlog za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti s Ustavom Zakona o HKO-u nije raspravljen na Senatu Sveučilišta u Zagrebu.
