Ipak ništa od Građanskog odgoja u Zagrebu: Ostajemo na Bandićevom odgoju!
Gradonačelnik Grada Zagreba Milan Bandić i predstavnici vladajuće većine u Gradskoj skupštini Grada Zagreba nisu podržali donošenje zaključka o uvođenju Građanskog odgoja i obrazovanja kao izvannastavne aktivnosti u osnovne škole kojima je osnivač Grad Zagreb. Primjer dobre prakse iz Rijeke gradskim ocima u Zagrebu očito se nije svidio, bez obzira na to što ‘riječki model’ GOO-a kao izvannastavne aktivnosti preuzimaju drugi hrvatski gradovi i županije.
Foto: Ivan Božić | srednja.hr
Od ove školske godine, učenici u 22 od 24 osnovne škole u Rijeci mogu pohađati izvannastavnu aktivnost Građanski odgoj i obrazovanje. GOO je na taj način uveden u škole osnivača nakon prve, eksperimentalne godine provedbe ove izvannastavne aktivnosti. Za dobrim riječkim iskustvom poveli su se grad Sisak, Primorsko-goranska te Istarska županija koje GOO kao izvannastavnu aktivnost namjeravaju uvesti od iduće školske godine.
Inicijativa za uvođenjem izvannastavnog GOO-a na temelju riječkog primjera pojavila se i u Zagrebu. Naime, početkom ožujka, Klub zastupnika SDP-a, HSS-a i Naprijed Hrvatska!-Progresivni savez podnio je Gradskoj skupštini Grada Zagreba Prijedlog zaključka prema kojemu bi se Građanski odgoj i obrazovanje kao izvannastavna aktivnost uveo u sve osnovne škole kojima je osnivač Grad Zagreb. Predlagatelji su predložili uvođenje najkasnije do početka školske godine 2019./2020., uz sklapanje sporazuma o suradnji s Gradom Rijekom na provedbi Građanskog odgoja i obrazovanja kao izvannastavne aktivnosti.
Gradonačelnik i vladajuća većina iz gradskih odbora protiv GOO-a po riječkom modelu
No, sredinom ožujka gradonačelnik Zagreba Milan Bandić nije podržao donošenje predloženog zaključka. O zaključku se negativno očitovao i Gradski ured za obrazovanje, kao i skupštinski Odbor za obrazovanje i sport, Odbor za mladež, Gradska koordinacija za ljudska prava te Odbor za Statut, Poslovnik i propise.
22. ožujka na sjednici Gradske skupštine trebalo se raspravljati o prijedlogu GOO-a, no odlukom većine o tome se trebalo raspravljati u večernjim satima, što bi raspravu odvelo duboko u noć. Iz tog razloga, predlagatelji su povukli točku s dnevnog reda, kako bi se o njoj moglo raspravljati na idućoj sjednici Skupštine, u prihvatljivo vrijeme.
Iz Gradskog ureda za obrazovanje svoju ‘odbijenicu’ temelje na činjenici da nastavni plan i program za osnovnu školu donosi plan nastavnog rada po predmetima i po razredima, kao i plan izvannastavnih aktivnosti. Ističu kako Nastavni plan i program “nije moguće proizvoljno mijenjati, nadopunjavati ili u njega intervenirati bez suglasnosti Ministarstva znanosti i obrazovanja”. Osim toga, ističu da se GOO već provodi u svim osnovnim školama u Zagrebu kao međupredmetna tema kroz ‘Odgoj i obrazovanje za ljudska prava i demokratsko građanstvo’.
Iako se GOO u školama provodi međupredmetno, učenici ne prepoznaju njegovo provođenje
No, u svojoj odbijenici koju temelji isključivo na Nastavnom planu i programu, Gradski ured za obrazovanje niti u jednom dijelu se ne poziva na krovni Zakon o odgoju i obrazovanju i osnovnoj i srednjoj školi, koji pak definira školski kurikulum. Školski kurikulum, koji se donosi na temelju nastavnog plana i programa, utvrđuje i izvannastavne (i izvanškolske) aktivnosti. Grad Rijeka je, kao osnivač osnovnih škola, predložila svojim školama uvođenje GOO izvannastavne aktivnosti, što je od ove školske godine prihvatilo 22 od 24 riječke osnovne škole. I dok bi se tim primjerom mogao povesti i Zagreb, to neće biti slučaj.
Osim toga, niti opravdanje da se GOO u zagrebačkim školama već provodi međupredmetno nema prečvrste temelje. Naime, prema istraživanju Instituta za društvena istraživanja, GONG-a i GOOD inicijative iz 2015. godine o političkoj pismenosti učenika završnih razreda srednjih škola u Hrvatskoj, tek je 38,4 posto sudionika istraživanja navelo da pohađa građanski odgoj i obrazovanje.
– Važno je istaknuti da su ovi programi službeno uvedeni kao obvezne međupredmetne teme, stoga ne začuđuje da su učenici u najvećem postotku u njih uključeni. Međutim, iznenađuje činjenica da se svi ispitani učenici ne izjašnjavaju da su uključeni u ove obvezne programe, što upućuje na to da dio učenika nije prepoznao njihovo uvođenje, stoji u istraživanju.
Prijedlog osnivača škole o izvannastavnom GOO-u škole bi mogle prihvatiti ili odbaciti
S obzirom da izvannastavne aktivnosti nisu obavezne, ništa ne priječi osnivače škola, u ovom slučaju Grad Zagreb, da školama predloži uvođenje izvannastavnog programa GOO-a. Školski odbori (u kojima sjede i predstavnici osnivača) to mogu prihvatiti ili odbiti. Ako pak određena škola prihvati izvođenje izvannastavnog programa GOO-a, on se nudi učenicima tek kao opcija, za koju roditelji moraju dati svoju suglasnost.
U korist ‘riječkom modelu’ izvannastavnog GOO-a govore i rezultati istraživanja provedenog nakon eksperimentalne provedbe prošle školske godine u Rijeci. Riječki učenici uključeni u eksperimentalnu provedbu, iskazali su pozitivne promjene u stavovima, vezane najviše uz prava i dužnosti, toleranciju, uvažavanje drugih i poštivanje različitosti. Preko 96% učenika bilo je jako zadovoljno temama koje su obrađivali i oblicima obrade gradiva, a čak 90% učenika smatralo je da je atmosfera na GOO-u ugodnija nego na ostalim satovima. Njih 75% redovito je pričalo s roditeljima o tome što su radili na satu.
Učenici izvannastavni GOO smatraju korisnim za život – naučeno primjenjuju u stvarnom životu
Nakon odslušanog GOO-a, iskazivali su i želju i interes za obrađivanjem aktualnih društveno-političkih tema, preko 86% ih je naučeno znanje primjenjivalo u stvarnom životu i preporučilo da se satnica GOO-a poveća te da uključuje (još) više terenske nastave. Učenici su izrazili želju i za više lekcija jer smatraju da im je predmet – koristan za život. Najpopularnija lekcija učenicima je bila ona o njihovim pravima da biraju i da budu birani, potom lekcija o zdravoj prehrani i zdravom životu te lekcija o identitetu.
Osim toga, učenici koji su odslušali GOO, utjecali su i na pozitivne dojmove svojih vršnjaka koji predmet nisu slušali. Ipak, oni koji su pohađali nastavu GOO-a, za razliku od onih koji nisu, odgovorili su u 100-postotnom obimu pozitivno na tvrdnju ‘Poštujem osobe koje su drugačije od mene (u mišljenjima, stavovima…)’. Kao princip uvođenja, odabrana je izvannastavna aktivnost jer se, za razliku od izbornog predmeta, GOO ne ocjenjuje.
