Magistri medicinsko-labratorijske dijagnostike u EU postoje godinama, a u naš Zakon ulaze tek sada
Ovih dana u fokus javnosti došao je problem s kojim se suočavaju nedavno diplomirani magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike. Naime, u akademskoj godini 2013./14. na Medicinskom fakultet u Osijeku odobren je i pokrenut i diplomski studij medicinsko-laboratorijske dijagnostike, po čijem završetku diplomirani stječu naziv magistra struke. Ta razina obrazovanja nije definirana u Zakonu o djelatnostima u zdravstvu, zbog čega je magistrima medicinsko-laboratorijske dijagnostike onemogućeno dobivanje licence i posljedično, ulaska na tržište rada. Kako objašnjavaju iz Hrvatske komore zdravstvenih radnika, diplomski studij medicinsko-laboratorijske dijagnostike postoji u Europskoj uniji i struka je regulirana Direktivom EU. Tu Direktivu prihvatila je i Hrvatska ulaskom u Uniju 2013., ali razina magistra medicinsko-laboratorijske dijagnostike kod nas bi tek sada trebala biti prepoznata u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti.
Foto: Pixabay/vlada.gov.hr
– Osjećam se jadno, necijenjeno, namagarčeno, idiotski. Naš diplomski studij je odobren, prošao je reakreditaciju, tržište nas treba, ali država koja je mnogima od nas platila čitav studij, očito ne mari. U ovome trenutku za nas nekoliko stotina u Hrvatskoj nema radnog mjesta, nema budućnosti, komentirala je za Jutarnji list 25-godišnja magistrica medicinsko-laboratorijske dijagnostike iz Osijeka.
Ona, kao i nekolicina njenih kolegica i kolega ne mogu do licence za rad u struci magistra medicinsko-laboratorijske dijagnostike, a time niti ući na tržište rada. Njihova razina obrazovanja ne postoji u Zakonu o djelatnostima u zdravstvu, iako diplomski studij medicinsko-laboratorijske dijagnostike postoji od 2013./14. godine. Povrh svega, ministar zdravlja, Milan Kujundžić tvrdi kako ‘nema mogućnost nastavljanja studija kojim se stječe naziv magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike’.
Razina magistra medicinsko-laboratorijske dijagnostike uskoro će zakonski biti prepoznata
Ali, osim što je takav studij već pred nekoliko godina pokrenut na Medicinskom fakultetu u Osijeku, on godinama postoji u Europskoj uniji, a struka je regulirana Direktivom EU koju je Hrvatska prihvatila još 2013. godine, ulaskom u Europsku uniju. S ovim problemom dobro su upoznati u Hrvatskoj komori zdravstvenih radnika.
– Sve što ste u navedenom dopisu konstatirali stoji i stava smo da je suradnja resornih Ministarstva obrazovanja i zdravstva kao i obrazovnih ustanova trebala biti koordinirana naravno uz puno učešće i Hrvatske komore zdravstvenih radnika. Napominjemo da je Ministarstvo obrazovanja izdalo dopusnicu iz razloga reguliranosti struke u EU i Hrvatskoj, gdje u zemljama Europske unije tzv. napredna razina ili drugi ciklus obrazovanja 3+2 postoji za medicinsko-laboratorijsku djelatnost. Direktiva 2005/36 prepoznaje struku kroz opći sustav prepoznavanja i ulaskom Hrvatske u Europsku uniju, prihvatili smo i implementaciju Direktive u naš sustav obrazovanja, objašnjava nam Jasna Matić, voditeljica strukovnog razreda medicinsko-laboratorijske dijagnostike HKZR-a.
Upravo su sama voditeljica SRMDL Matić i pravna služba Komore, članovi radne grupe koja u terminu od 16. listopada do 27. listopada sudjeluje u izradi izmijenjenog Nacrta Zakona o zdravstvenoj zaštiti.
– Do sada smo predložili izmjene i dopune u smislu da medicinsko-laboratorijska dijagnostika bude prepoznatljiva na svim razinama zdravstvene zaštite. Na taj način definirali smo i određene razine obrazovanja MLD djelatnika, kao i prepoznatljivost magistara medicinsko-laboratorijske dijagnostike, na način da posao u medicinsko-laboratorijskoj dijagnostici mogu obavljati zdravstveni radnici s preddiplomskim sveučilišnim i diplomskim sveučilišnim studijem, kao i zdravstveni radnici s integriranim preddiplomskim i diplomskim sveučilišnim studijem. Utvrđeni prijedlog Zakona od Ministarstva zdravstva ići će u narednom razdoblju u javnu raspravu, kaže nam Matić.
Ministrica obrazovanja planira razgovore s ministrom zdravlja
Da bi uopće dobili licencu za rad, ovi magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike moraju najprije proći kroz stručno osposobljavanje. Međutim, Zavod za zapošljavanje to im ne omogućava. Prema Zakonu o poticanju zapošljavanja, zahtjevi za stručno osposobljavanje odobravaju se najvišu razinu stečene kvalifikacije.
– Što se tiče Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, isti bi trebao prilikom stručnog osposobljavanja završenih studenata iz medicinsko-laboratorijske djelatnosti postupati temeljem Smjernica vlade RH, za razvoj i provedbu aktivne politike zapošljavanja u RH za razdoblje od 2015. – 2017. godine, te pridržavati se zacrtanih strateških ciljeva, a koji se odnose na povećanje zapošljivosti mladih osoba na tržištu rada, te uklanjanja prepreka za prvo zapošljavanje i osiguranje stjecanja prvog radnog iskustva za sudjelovanje na tržištu rada. Stoga Hrvatski zavod za zapošljavanje je narušio osnovne ciljeve završenih studenata iz medicinsko-laboratorijske djelatnosti onemogućavajući im da se mogu stručno osposobljavati i s temeljnom razinom obrazovanja, zaključuje Matić.
Ministrica Divjak već je jednom pozvala odgovorne da porazgovaraju i razriješe ovu situaciju, a kako je danas najavljeno o svemu planira i sama razgovarati s Kujundžićem.
– Na žalost, Ministarstvo nema formalne poluge za rješavanje situacije jer je za to nadležno Ministarstvo zdravstva, no ministrica Divjak uskoro će se sastati s ministrom Kujundžićem, možda već na današnjoj sjednici Vlade, kako bi razgovarali o mogućem problemu rješenja, kazao je za tiskano izdanje Jutarnjeg lista savjetnik ministrice Divjak, Maro Alavanja.
Žestoke rasprave medicinskih biokemičara i medicinsko-laboratorijskih dijagnostičara
Nakon objave prvog teksta o ovome problemu, na Facebooku portala srednja.hr razvila se poprilično žustra rasprava. Medicinski biokemičari tvrde da je diplomski studij MLD uveden zbog deficitarnosti medicinske biokemije te da se magistre MLD pokušava izjednačiti s njihovom strukom, a mišljenja su da su magistri MLD nekompetentniji u samostalnom obavljanju određenih zdravstvenih djelatnosti.
Medicinsko-laboratorijski dijagnostičari ne slažu se s time i tvrde da postoje zdravstvene djelatnosti u kojima su jednako kompetentni te kako to upoće nije sukus njihova problema. Da ne duljimo, što su jedni, a što drugi imali za reći na ovu temu, možete vidjeti u komentarima posta koji slijedi.
