Međunarodne recenzije potvrdile: Jokić i suradnici izradili kvalitetne dokumente u Cjelovitoj kurikularnoj reformi
Krajem kolovoza, ministrica obrazovanja Blaženka Divjak najavila je uvođenje obvezne informatike u pete i šeste razrede osnovne škole od sljedeće školske godine. Jedan od koraka u detaljno razrađenom hodogramu aktivnosti, bila je i stavka međunarodne recenzije predmetnog kurikuluma Informatike, izrađenog u sklopu Cjelovite kurikularne reforme. Prve inozemne recenzije iz Velike Britanije, Austrije i Estonije stigle su i mahom su pozitivne. Osim pohvala na račun samog kurikuluma Informatike, iz recenzija se može iščitati i pohvala na račun metodologije izrade kurikularnih dokumenata, njihove jasne strukture i jasnih ishoda učenja, čime inozemnu potvrdu rada dobiva tim predvođen Borisom Jokićem, koji je osmislio metodologiju izrade kurikularnih dokumenata.
Ekspertna radna skupina na čelu s Borisom Jokićem | Foto: Dora Kršul, srednja.hr
Predmetni kurikulum Informatike, izrađen u sklopu Cjelovite kurikularne reforme, dobio je svoju međunarodnu potvrdu kvalitete. Uoči najavljenog uvođenja obvezne informatike u pete i šeste razrede osnovne škole od sljedeće školske godine, kurikulum je odaslan na međunarodnu recenziju, a prvi odgovori stigli su iz Austrije, Velike Britanije i Estonije. Reakcije recenzenata iz ovih zemalja na kurikulum Informatike mahom su pozitivne.
Austrija
Velika Britanija
Estonija
Pozitivnim recenzijama iz ovih triju zemalja, veliko priznanje za svoj rad svakako dobiva stručna radna skupina koja je u sklopu Cjelovite kurikularne reforma radila na izradi kurikuluma Informatike. Članovi SRS-a Informatike, nastavnici i profesori čiji je rad pohvaljen, jesu: Predrag Brođanac (V. gimnazija, Zagreb), Nikolina Bubica (Osnovna škola Mokošica), Lidija Kralj (voditeljica SRS-a, Osnovna škola Veliki Bukovec), Zlatka Marukčić (XV. gimnazija, Zagreb), Marina Mirković (Tehnička škola Požega), Maristela Rubić (I. gimnazija, Split), Darka Sudarević (III. gimnazija, Zagreb).
Međunarodni recenzenti prepoznali viziju i rad Ekspertne radne skupine na čelu s Borisom Jokićem
Međunarodni recenzenti u osvrtu na kurikulum Informatike, osvrću se na jasnu strukturu kurikuluma, jasno i strukturirano napisane ishode učenja što učiteljima omogućava jednostavniju primjenu u razredu, ističu da ishodi učenja dobro uravnotežuju znanja i vještine te da su dobro povezani s ostalim nastavnim predmetima. Recenzenti, dakle, hvale strukturu, opise i ishode kurikuluma Informatike.
Iz pristiglih međunarodnih recenzija jasno se, dakle, iščitava i pohvala na račun metodologije izrade kurikularnih dokumenata, njihove jasne strukture i jasnih ishoda učenja. Samu metodologiju izrade kurikularnih dokumenata osmislila je bivša Ekspertna radna skupina za provođenje Cjelovite kurikularne reforme, na čelu s voditeljem Borisom Jokićem.
ERS je, u sklopu reforme, izradio tri metodološka priručnika kojima su se, pri izradi kurikularnih dokumenata, vodile sve stručne radne skupine. Metodološki priručnici za izradu kurikuluma područja, međupredmetnih tema i predmetnih kurikuluma bili su, dakle, orijentir u izradi svih kurikularnih dokumenata te je svima zajednička forma, metodologija izrade i koncept koji se provlači kroz sve godine učenja i poučavanja.
Temelj CKR kurikuluma – ishodi učenja i njihova detaljna razrada
Temelj kurikuluma jesu ishodi učenja i njihova detaljna razrada.
Istaknimo, odgojno-obrazovna očekivanja i ishodi uobičajeno se smatraju ključnim dijelovima kurikularnih dokumenata. Ishodi učenja jasni su i nedvosmisleni iskazi očekivanja od učenika u određenoj predmetnoj domeni/konceptu u pojedinoj godini učenja i poučavanja. Ishodi mogu biti određeni kao znanja, vještine i/ili stavovi/vrijednosti.
Svi ishodi učenja u kurikularnim su dokumentima iz CKR-a pisani na isti način – subjekt ishoda uvijek je učenik, aktivnost ishoda je ono što se može opažati, procijeniti, vrednovati, a na sadržaju ishoda ostvaruje se aktivnost ishoda. Ishodi su u svim dokumentima pisani na sljedeći način:
Osim jasno strukturiranih ishoda učenja kroz sve godine učenja i poučavanja, svaki je odgojno-obrazovni ishod razrađen, odnosno preciznije su određeni sadržaji i aktivnosti u okviru pojedinog ishoda. Svaki kurikulum sadrži i preporuke za ostvarivanje ishoda te razine usvojenosti ishoda učenja koje mogu biti – zadovoljavajuća, dobra, vrlo dobra i iznimna.
Istaknuta važnost povezivanja ishoda učenja u kurikulumu s ostalim kurikularnim dokumentima
Recenzent iz Velike Britanije naveo je da su ishodi učenja u kurikulumu Informatike dobro povezani s ostalim nastavnim predmetima. S obzirom na istu metodologiju, takva je situacija i s ostalim kurikularnim dokumentima. Naime, koordinacija pojedinog kurikuluma iz CKR-a s ostalim kurikularnim dokumentima imala je istaknutu važnost pa je, primjerice, jedan predmetni kurikulum morao biti koordiniran na više razina – s ostalim predmetnim kurikulumima, s područjima kurikuluma, s međupredmetnim temama, s okvirom za vrednovanje, s okvirom za učenike s teškoćama te s okvirom za darovite učenike.
Kurikulumi su definirali ishode učenja na ne pretjerano specifičnoj razini, kako bi se izbjeglo detaljno normiranje procesa učenja i poučavanja, a kao takvi, kurikulumi imaju stalnu mogućnost nadogradnje i izmjena što je jedna od ključnih osobina kurikularnog pristupa.
Kritičari se najviše osvrtali upravo na – metodologiju i ‘problematične’ ishode učenja
Kritičari Cjelovite kurikularne reforme te kurikularnog pristupa uopće, u svojim su kritikama isticali neprovedivost metodologije Cjelovite kurikularne reforme, osvrčući se na ‘problematične’ ishode učenja. Upravo strukturirane i jasne ishode učenja, s druge strane, međunarodni recenzenti hvale.
Kritike, ponajviše objavljene u opširnoj ‘trikolor-trilogiji’, u velikom su se broju svodile na zajednički nazivnik – metodologija izrade dokumenata je pogrešna. Vladimir Paar tako je isticao da bi znatne dijelove kurikuluma trebalo pisati sasvim iznova uz potpuno drugačiju razvojno orijentiranu metodologiju.
– Naime, iskusni recenzenti na području kurikula upozoravaju da se metodologija slična onoj u CKR-u još prije četrdesetak godina pokušala primijeniti u Sjedinjenim Američkim Državama i u
Njemačkoj, ali s negativnim rezultatom te su na temelju toga iskustva još tada odustali od takve metodologije, pisao je Paar u svojim kritikama.
I u ostalim kritikama objavljenima u trikolor-trilogiji, metodologiju i ishode učenja iz CKR-a opisuje se “nedostatnima”, “sigurnim putem u ekstremni obrazovni liberalizam”, “teško sagledivih razina i opsega znanja u pozadini ishoda”. Štoviše, neki kritičari pitaju se “može li se uopće uspješnost obrazovanja (pr)ocijeniti pomoću ishoda učenja”.
Domaći stručnjaci na četiri su razine mogli utjecati na sadržaj kurikularnih dokumenata iz CKR-a
Iako će svi kurikularni dokumenti, po uzoru na Informatiku, biti odaslani na međunarodne recenzije, domaći su stručnjaci na sadržaj kurikularnih dokumenata mogli utjecati u četiri jasna navrata.
Primarno, svi su stručnjaci za pojedina područja imali priliku javiti se na javni poziv za sudjelovanje u radu stručnih radnih skupina i tako direktno sudjelovati u oblikovanju kurikularnih dokumenata. Zatim, netom nakon što su izradile svoje kurikularne dokumente, stručne radne skupine same su birale stručnjake-konzultante, tzv. kritičke prijatelje, koji su prvi imali uvid u dokumente i mogli su ih recenzirati.
Potom je organizirana široka stručna rasprava u trajanju od mjesec i pol dana, a finalni, četvrti korak u kojem su mogli sudjelovati domaći stručnjaci bilo je višemjesečno javno savjetovanje tijekom kojeg je pristigao porazno malen broj komentara.
Primjerice, na kurikulum Matematike tijekom javnog savjetovanja pristigao je tek jedan komentar i to s konstatacijom da bi se trebao zvati ‘kurikul’, a ne ‘kurikulum’. Na Biologiju je pristiglo 8 komentara, na Informatiku 3 komentara, na Povijest 12 komentara, na Hrvatski jezik 19 komentara, na Sociologiju tek 2 komentara, a na međupredmetne teme Zdravlje i Građanski odgoj i obrazovanje 26 komentara na svaku.
– Broj pristiglih komentara (pohvala, prijedloga, kritika) u javnom savjetovanju ukazuje da su Stručne radne skupine kvalitetno i stručno izradile kurikulumske dokumente i da u široj javnosti nema većih prigovora na njihov sadržaj, kazala je po završetku javne rasprave prošle godine u studenom bivša Ekspertna radna skupina.
