Ministar Barišić se na primopredaji branio po pitanju plagiranja i još četiri afere
Tek dva dana nakon što je proglašen ministrom znanosti, obrazovanja i sporta, uz ime Pavla Barišića mediji su uspjeli vezati čak nekoliko većih afera. Jučer smo pisali o tome kako je već bio zaposlen u MZOS-u kao pomoćnik ministra Primorca, ali je razriješen dužnosti zbog čak nekoliko propusta. Još jedna afera isplivala je u javnost jučer, kada je Portalnovosti.com objavio dijelove prijave Barišića zbog plagiranja čak nekoliko svjetski poznatih autora u svojim tekstovima. Na današnjoj primopredaji dužnosti, Barišić se za pet afera uz koje se veže njegovo ime pokušao braniti.
Samuel P. Huntington, Carl Boggs, Stephen Schlesinger i Robert A. Dahl autori su čije je ideje i formulacije Pavo Barišić koristio u svojem znanstvenom tekstu objavljenom u časopisu Synthesis philosophica, bez da je naveo autore, piše Portalnovosti.com.
‘Kopipejstao’ s Wikipedije
Novinari tvrde, pojedine dijelove članka ‘Does Globalization Threaten Democracy’ iz 2009. Barišić je ‘kopipejstao’ i s Wikipedijine natuknice ‘Democracy’, odakle je pogrešno i prepisao ime poznatog političkog filozofa Francisa Fukuyame.
List je posjedstvu dijelova dokumenata prijave koje je skupina Barišićevih kolega uputila Odboru za etiku u znanosti i visokom obrazovanju. O plagiranju njegova rada u Barišićevu članku prijavitelji su obavijestili i samog autora Schlesingera koji je taj postupak označio osobno uvredljivim, ali i diskreditirajućim za samog Barišića i časopis Synthesis philosophica.
Spomenimo kako je urednik časopisa u trenutku objave bio Ante Čović, današnji prorektor Sveučilišta u Zagrebu, a svojevremeno ga je uređivao i sam Barišić.
Odbor za etiku prijavu je zaprimio pred punih pet godina, 2011., ali se po njoj nikada nije postupilo iako je u prijavi prikazana usporedna analiza spornih dijelova Barišićevog članka i navodno plagiranih dijelova tuđih radova. Sve iz razloga, kazali su iz AZVO-a za Portalnovosti.com, što je Odboru istekao mandat. Tadašnji je predsjednik Odbora Vedran Katavić dao ostavku, a nove članove Odbora Sabor je imenovao tek u lipnju. Sadašnji predsjednik Odbora, Vlatko Silobrčić tvrdi kako prijavu nikada nije vidio te poziva prijavitelje da ju ponove.
Barišić se branio na primopredaji dužnosti
Na današnjoj primopredaji dužnosti ministar Barišić pokušao se obraniti po pitanju dosadašnjih medijskih navoda. Tvrdi kako je netočno da je 2000. godine bio smijenjen s mjesta ravnatelja Instituta za filozofiju, već je svoj mandat doveo do kraja 2001.
Što se tiče pisanja da je ‘superprofesor’ koji drži devetnaest kolegija i trostruko promašuje normu, Barišić tvrdi da se radi o potpunoj neistini.
– Ne samo da nisam držao devetnaest kolegija i premašivao normu koja iznosi 300 sati godišnje. Ja sam u godini kada je članak objavljen imao 310 sati, dakle norma nije u bitnome promašena i ne radi se uopće o tolikom broju kolegija. Demantij toga uputio je odmah dekan Filozofskog fakulteta u Splitu, kazao je Barišić i uputio novinare da tu informaciju kod dekana i provjere.
O razrješenju u MZOS-u 2006. nije iznio previše detalja, samo tvrdi kako je netočno da su dnevnice i putni troškovi pojedincima isplaćivani dvostruko.
– Ne samo u Ministarstvu, nego nikada u životu dvostruki nalog i dnevnice nisam naplatio, tvrdi Barišić.
Pri tome je najprije spomenuo kako je s dužnosti razriješen, a potom se ispravio kako je s dužnosti odstupio u dogovoru s Primorcem, ali detalje zbog čega nije želio iznositi te je uputio novinare da sami malo više o toj temi istraže.
Što se tiče gore spomenutog plagiranja, Barišić tvrdi kako je slična je prijava podnesena u više slučajeva, ali određena etička povjerenstva sve su optužbe, pa tako i njegovu, odbacile.
– O slučajevima se očitovalo četiri tijela – Etičko povjerenstvo Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Splitu, Etičko povjerenstvo Sveučilišta u Splitu, Nacionalno vijeće za humanističke znanosti i Etičko povjerenstvo Sveučilišta u Zagrebu. Sva su odbacila svaku prijavu, kazao je Barišić.
Kaže i kako je, koliko se sjeća, citirao tamo gdje je bilo potrebno, a jedan od autora, Huntington, tvrdi, naveden je kao izvor.
U javnosti se pojavila i vijest da je od Sveučilišta u Splitu tražio kredit s povlaštenim kamatama za stan u Splitu, a u trenutku kada je bio vlasnik stana od 200 kvadratnih metara u Zagrebu. I tu tvrdnju Barišić je opovrgnuo, kazavši kako niti u jednoj ustanovi u kojoj je radio nikada nije tražio niti dobio kredit.
Ministar Šustar se na naše pitanje je li napravljen upravni nadzor nad Studentskim zborom Filozofskog fakulteta u Zagrebu ili je to napravio pomoćnik Srećko Tomas na vlastitu ruku ispričao što nam nije dosad odgovorio te poručio kako će odgovor doći vrlo brzo nakon što u sve uputi novog ministra.