Pokrenut izbor za novog rektora Sveučilišta u Zagrebu: Do 2. ožujka znat ćemo nastavlja li se Borasova samovolja
Na današnjoj sjednici Senata Sveučilišta u Zagrebu, imenovano je izborno povjerenstvo koje će provoditi izbor za novog rektora Sveučilišta. Poznat je i sastav izbornog povjerenstva; ono će do 19. prosinca prikupljati kandidature profesora koji će se uključiti u rektorsku izbornu trku. Cijeli proces pokrenut je čak dva mjeseca ranije u odnosu na prethodne izbore za rektora 2014. godine, kada je Senat imenovao Izborno povjerenstvo krajem siječnja.
Tijekom ove akademske godine na rasporedu je izbor rektora Sveučilišta u Zagrebu, s obzirom da 30. rujna 2018. ističe četverogodišnji mandat rektoru Damiru Borasu. Prema Statutu Sveučilišta, postupak izbora za rektora počinje najkasnije osam mjeseci prije isteka mandata aktualnog rektora, što znači da postupak najkasnije može biti pokrenut 30. siječnja 2018. godine.
No, Rektorski kolegij u širem sastavu na jučerašnjoj je sjednici odlučio dopuniti dnevni red današnje sjednice Senata točkom o imenovanju izbornog povjerenstva za izbor rektora, čime započinje postupak izbora rektora Sveučilišta. To je povjerenstvo danas na Senatu i potvrđeno.
Izborno povjerenstvo koje će voditi postupak izbora za rektora
U izborno povjerenstvo imenovani su članovi Senata: Enes Midžić (Akademija dramske umjetnosti, predsjednik Vijeća umjetničkog područja), Ivan Prskalo (dekan Učiteljskog fakulteta), Klaudio Pap (dekan Grafičkog fakulteta), Mario Cifrak (dekan Katoličkog bogoslovnog fakulteta), Damir Ježek (dekan Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta), Hrvoje Brkić (dekan Stomatološkog fakulteta) i Nils Paar (član Senata s Prirodoslovno-matematičkog fakulteta).
Spomenimo kako je Enes Midžić vodio inauguracijsku ceremoniju rektora Borasa 2014. godine. Dekan Učiteljskog fakulteta Ivan Prskalo prvi je rektoru Borasu ove godine omogućio spas od odlaska u mirovinu zaposlivši ga na Učiteljski fakultet natječajem kozmičke providnosti. Nakon zaposlenja, vijeće Učiteljskog fakulteta rektoru je produljilo ugovor o radu nakon 65. godine života, kako bi i dalje mogao predavati i u konačnici, još jednom se kandidirati za rektora.
Kada se mislilo da natječaj za prvi posao na Učiteljskom fakultetu neće uspjeti, ukazao se Klaudio Pap, dekan Grafičkog fakulteta, s još jednim natječajem kozmičke providnosti koji je savršeno odgovarao rektoru. Tako je rektor Boras danas zaposlen 10 posto radnog vremena na Učiteljskom, 10 posto radnog vremena na Grafičkom fakultetu te 80 posto na Sveučilištu.
Ime novog rektora ili rektorice bit će poznato najkasnije do 2. ožujka 2018.
Utvrđen je rok za podnošenje kandidatura profesora koji će se kandidirati za rektora – do 19. prosinca ove godine moraju dostaviti potrebnu dokumentaciju – životopis i program rada s kojim se kandidiraju za rektora.
Izborno povjerenstvo potom ima rok do 22. prosinca dostaviti prijedloge kandidatura vijećima područja i sastavnicama za koje su kandidati istaknuli da očekuju njihovu podršku. Naime, prijedlog za izbor rektora, uz pisanu suglasnost predloženika, može dati jedno ili više vijeća područja ili najmanje tri fakultetska vijeća sastavnica. Potom, do 25. siječnja 2018. vijeća područja ili fakultetska vijeća sastavnica moraju se očitovati o podršci kandidatu. Izvanredna sjednica Senata na kojoj će kandidati predstavljati svoje programe održat će se između 14. i 16. veljače 2018. Izborna sjednica Senata održat će se najranije tjedan dana nakon toga, a najkasnije dva tjedna nakon predstavljanja programa. Ime novog rektora ili rektorice doznat ćemo najkasnije 2. ožujka 2018. godine.
Rektoru Borasu se žuri, proces izbora za rektora kreće čak dva mjeseca ranije nego 2014. godine
Iako se izbor pokreće u okviru statutarnih rokova, on započinje čak dva mjeseca ranije no što je to bio slučaj 2014. godine. Tada je tek na sjednici Senata 21. siječnja 2014. (nekoliko dana prije isteka statutarnog roka) imenovano izborno povjerenstvo, potom su se od 12. veljače do 12. ožujka izbornom povjerenstvu dostavljali prijedlozi i kandidature rektora, a na sjednici Senata 8. travnja 2014. predloženici za rektora predstavljali su svoje programe. Izborna sjednica Senata na kojoj je Damir Boras izabran za rektora, održana je 15. travnja 2014. godine.
Spomenimo i kako će izborna procedura ovoga puta biti nešto drukčija nego prilikom izbora 2014. godine. Tada su kandidati za rektora sami dolazili na vijeća područja ili vijeća sastavnica Sveučilišta i tražili njihovu podršku. Ovaj put, kandidati će prilikom podnošenja kandidatura izbornom povjerenstvu naznačiti od kojih vijeća područja ili vijeća sastavnica očekuju podršku te će izborno povjerenstvo na ta vijeća slati kandidature kako bi dali ili uskratili podršku.
S obzirom na sve glasnije spekulacije u akademskoj javnosti oko imena potencijalnih kandidata za rektora, nimalo ne čude ovako rano postavljeni rokovi u cijelom procesu i žurba rektora Borasa da postupak što prije započne.
Na prošlim izborima za rektora, sadašnji je rektor pobijedio sadašnju ministricu obrazovanja
Prema Statutu Sveučilišta u Zagrebu, mandat rektora traje četiri godine i može se jednom ponoviti. Za rektora može biti izabran nastavnik Sveučilišta u znanstveno-nastavnom i umjetničko-nastavnom zvanju redovitog profesora. Rektora biraju članovi Senata tajnim glasovanjem. Svaki član Senata ima jedan glas, a za izbor je potrebna natpolovična većina ukupnog broja glasova biračkog tijela. Ako nijedan od predloženika u prvome krugu ne dobije natpolovičnu većinu glasova ukupnog broja glasova biračkog tijela, u drugome se krugu bira između dva predloženika koji su u prvome krugu dobili najveći broj glasova.
Podsjetimo, tijekom prošlog izbora za rektora Sveučilišta u Zagrebu, niti jedan od kandidata u prvome krugu nije dobio natpolovičnu većinu glasova. Najveći je broj glasova dobila kandidatkinja Blaženka Divjak s Fakulteta organizacije i informatike, današnja ministrica obrazovanja, a kandidati Nedjeljko Perić i Damir Boras imali su izjednačen broj glasova. Njih su dvoje išli u ‘pripetavanje’, u kojem je veći broj glasova dobio Boras i time otišao u drugi krug s Blaženkom Divjak. U konačnici, današnju je ministricu pobijedio s četiri glasa prednosti, pri čemu su mu najviše pomogli glasovi studenata.
